Zadaća vjeronauka

S. Valentina Mandarić, predstojnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi, istaknula je da se pitanje mjesta vjeronauka u školi ne može odvojiti od pitanja kakvu osobu želimo odgajati.

Ako želimo cjelovitu osobu, vjeronauk ima svoju zadaću!“

„Ako želimo cjelovitu osobu, zrelu osobu, onda moramo uzeti u obzir sve dimenzije: intelektualnu, emotivnu i, naravno, duhovno-transcendentnu. Upravo zbog toga, kako bi škola ostvarila cjeloviti odgoj, vjeronauk je unutar škole kako bi dao svoj doprinos ostvarenju toga cjelovitog odgoja.“

Prema njezinim riječima, raspravu o prisutnosti vjeronauka u obrazovnom sustavu trebalo bi promatrati i iz šire odgojne perspektive.

„Osobno smatram da bi, umjesto pitanja je li vjeronauku mjesto u školi, bolje bilo pitati želimo li mi cjelovitu osobu. Ako to želimo, onda vjeronauk zasigurno ima svoju zadaću.“

Naglasila je da se tijekom odrastanja djeca i mladi susreću s brojnim pitanjima koja nadilaze sadržaje pojedinih školskih predmeta.

„Temeljna egzistencijalna pitanja koja su ključna za rast jedne osobe – tko sam, što sam, kamo idem, zašto, koji je smisao života – sve su to pitanja na koja odgovor neće dati sama matematika ni geografija, nego ga dajemo svi na svoj način, a posebno predmeti koji dolaze iz humanističkog kruga, među koje spada i vjeronauk.“

Dodala je kako upravo u tome prepoznaje važnu ulogu školskog vjeronauka.

„Ja mislim da mu je tu mjesto i da zaista ima puno prostora gdje vjeronauk može ponuditi odgovore na ona ključna egzistencijalna pitanja koja učenici postavljaju već od najranije dobi.“

Vjeronauk kao mjesto susreta, dijaloga i slobode

O važnosti otvorenosti i međusobnog uvažavanja na satovima vjeronauka govorila je Anita Vranić, tajnica Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije.

„Vjeronauk treba biti mjesto susreta, dijaloga, otvorenosti. Svaki učenik treba imati mogućnost iznijeti svoje mišljenje i stav bez straha od osude.“

Istaknula je kako učenici na nastavu vjeronauka dolaze s različitim predznanjima i iskustvima, što može biti prilika za zajedničko učenje.

Svaki učenik treba imati mogućnost iznijeti svoje mišljenje i stav bez straha od osude.

„Oni koji nemaju dovoljno predznanja imaju priliku pohađanjem vjeronauka upoznati kršćanske sadržaje, a učenici koji dolaze iz vjerničkih obitelji mogu svoje znanje prenijeti i podijeliti s drugima.“

U takvom pristupu, naglasila je, posebno mjesto zauzimaju sloboda i poštovanje svakoga učenika.

„Tu se vidi jedna slika da svi zajedno možemo učiti, tražiti, propitivati i vrednovati. Nikome se ništa ne smije nametati u cijelom tom procesu, svakome treba omogućiti slobodno traženje i oblikovanje vlastitih stavova.“

Svoju je misao sažela slikovitom porukom o ulozi vjeroučitelja:

„Mi sadimo, zalijevamo i pratimo rast, a ostalo s povjerenjem prepuštamo Bogu.“

Škola / Foto: Canva

Što je s raspravama o vjeronauku u školi?

U emisiji se razgovaralo i o raspravama koje se povremeno pojavljuju u javnosti, a tiču se opravdanosti prisutnosti vjeronauka u školskom sustavu.

S. Valentina Mandarić istaknula je kako će uvijek postojati pojedinci i skupine koji se neće slagati s njegovim mjestom u školi, ali je pritom podsjetila da je riječ o izbornom predmetu.

„Polazimo od toga da to što dođe u medijski prostor, propitkivanje je li mu mjesto, dolazi od pojedinca, dolazi od neke male skupine, ali činjenica je da u nekim mjestima 85 posto, a negdje i 95 i 100 posto roditelja bira vjeronauk.“

Vjeronauk je izborni predmet i nitko nikoga ne prisiljava da upiše taj predmet.“

Anita Vranić osvrnula se i na društvenu dimenziju vjeronauka, istaknuvši da njegova uloga nadilazi isključivo prenošenje vjerskih sadržaja.

„Vjeronauk ima svoju društvenu dimenziju koja je vrlo bitna sastavnica. Ne treba Crkva vjeronauk u školi da bi navještala Krista, nego i društvo treba konfesionalni vjeronauk da bi ostvarilo jedino ono što Bog može ostvariti u potpunosti, a to je mir i zajedništvo svih identiteta.“

vjeronauk u školi / Foto: Depositphotos

Podrška vjeroučiteljima u njihovu poslanju

U nastavku emisije sugovornice su govorile i o važnosti rada Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi te Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije.

Time je razgovor otvorio i pitanje podrške vjeroučiteljima u njihovu svakodnevnom radu te odgovornosti koju imaju u odgoju i obrazovanju djece i mladih.

Cijelu emisiju „Vjera koja odgaja“ poslušajte na digitalnoj platformi HKR+.