Budi dio naše mreže

Je li se Crkva u Europi okrenula od Boga? Kako je protekla sinodalna skupština u Pragu? Koji su najveći izazovi s kojima se suočava Crkva Europe? O ovim temama u Argumentima HKR-a urednice Diane Tikvić, u utorak, 21. veljače govorili su sudionici Europske kontinentalne sinodske skupštine, sestra milosrdnica i bioetičarka dr. sc. Marta Carti, biskupski vikar za kler Varaždinske biskupije preč. mr. sc. Anđelko Košćak i predstojnik Tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije mr. sc. Zvonimir Ancić.

/ ab

Tijek Europske kontinentalne sinodske skupštine

Sinoda s temom “Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje, poslanje” (2021. – 2024.) koja je na razinama biskupija Katoličke Crkve započela u listopadu 2021. godine, nastavljena je u Pragu Europskom kontinentalnom sinodskom skupštinom od 5. do 12. veljače 2023., na kojoj su sudjelovala izaslanstva europskih biskupskih konferencija. Sinodalni hod završit će iduće godine u Rimu XVI. Općom redovnom skupštinom biskupske sinode.

“Godine 2021. Papa je na svjetskoj razini pokrenuo sinodalni proces koji je započeo u pojedinim biskupijama. Krenuo je savjetovanjem po župama, sve je podignuto na nad/biskupijsku razinu i ono što je u pojedinim biskupijama zaključeno, poslano je u biskupske konferencije. U kolovozu prošle godine svaka biskupska konferencija trebala poslati svoj sažetak u Generalno tajništvo Biskupske sinode u Rimu. Tako je pristiglo sažetaka iz 112 biskupskih konferencija iz cijeloga svijeta, ali i iz pojedinih dikasterija Svete Stolice i nekih redovničkih udruga.

Temeljem tih sažetaka napravljen je dokument koji je trebao biti podloga za kontinentalne sinode, a na osnovu tog dokumenta, trebali smo se pripremiti za kontinentalnu sinodu u Pragu. Prva četiri dana smo predstavljali ono što smo donijeli iz naših biskupskih konferencija. U tom dokumentu su nam bili dani neki zadatci, neka pitanja na koja smo trebali odgovoriti – koje su to glavne napetosti unutar naše Crkve koje mi primjećujemo na našem europskom kontinentu? Koji su to zapravo prioriteti i što smatramo važnim za buduće djelovanje Crkve?

Svaka biskupska konferencija, njih 39, podnijela je svoje izvješće. Sestra Marta i ja smo, u ime Hrvatske biskupske konferencije, imali šest minuta u kojima smo predstavili naše zaključke. Događanje se odvijalo u plenarnom dijelu. Bilo nas je oko dvjestotinjak predstavnika iz biskupskih konferencija, ali ne samo konferencija, nego i predstavnici Europskog vijeća Crkava (KEK),  predstavnici pojedinih crkvenih pokreta itd.

U 13 skupina po jezičnim područjima smo imali radionice – tri susreta u kojima smo raspravljali o napetostima koje doživljavamo i prioritetima na našem kontinentu o kojima treba razgovarati. Od 9. veljače do 12. veljače, na istom su se mjestu okupili i predsjednici biskupskih konferencija. Oni su, na temelju svega što smo priredili četiri dana ranije, raspravljali i dodatno oplemenili dokument koji još nije gotov. Trebao bi biti poslan u Biskupsku sinodu.

Bilo je planirano da Biskupska sinoda završi plenarnom sjednicom u Rimu, u listopadu ove godine, no Papa je produžio na još godinu dana tako da bi njezin završetak trebao biti iduće, 2024. godine”, objasnio je voditelj Tiskovnog ureda HBK mr. sc. Zvonimir Ancić.

Preč. Anđelko Košćak, s. Marta Carti, mr. Zvonimir Ancić i Diana Tikvić

Milosni trenutak

Preč. mr. sc. Anđelko Košćak je rekao da je sinoda “milosni trenutak, duhovni proces, koji nečemu uči… Ono što se vidljivo dogodilo, možda jače i nevidljivo, dogodilo se određeno zajedništvo, susretanje, sve više spremnost na slušanje, na što se trajno na Sinodi pozivalo… U tom je smislu ovo povijesni događaj. Sad treba tim koracima ići dalje, taj put treba polako oblikovati, stvarati, prepoznavati što zapravo na tom putu sve trebamo dati.”

Je li se Crkva u Europi okrenula od Boga?

Generalni dojam bioetičarke dr. sc. s. Marte Carti jest da se Crkva u Europi nije okrenula od Boga: “Moje iskustvo sinode je obogaćujuće. Kad sam krenula tamo, nisam znala što očekivati. Došla sam očekujući da će nešto biti, ali ne znajući što. Mogu reći da je iskustvo bilo jako pozitivno. Bila je to jedna Crkva koja hodi zajedno, zajedništvo koje se živi. Pokazale su se tenzije, izazovi koje suvremeno društvo stavlja ispred nas. Crkva uvažava te izazove, probleme koje ljudi stvarno imaju u konkretnosti svoga života. Unatoč tome, Crkva traži odgovore u svjetlu Svetoga Pisma, i svjetlu objave i tradicije. Uvažavajući spoznaje koje daju humanističke znanosti, i konkretnost kulture u kojoj živimo, sve to iščitavajući i tumačeći po Duhu Svetom što i kako ići dalje”, podijelila je svoje dojmove s. Marta.

A koji su to izazovi s kojima se Crkva suočava? Ima li uopće mjesta promjeni crkvenog nauka? Saznajte u emisiji koju u cijelosti možete pogledati ovdje:

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Slušajte HKR

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja