Na blagdan sv. Barbare u nekim se krajevima sije božićna pšenica, koja proklije, zazeleni se i postaje božićni ukras. Drugdje, pšenica se sije devet dana kasnije, na blagdan sv. Lucije. U zemljama njemačkog govornog područja na blagdan sv. Barbare odreže se grančica s trešnje, stavi u vodu i ostavi na toplom mjestu da procvjeta do Božića. Tako blagdan svete Barbare simbolizira proljeće usred zime.

Običaj sijanja pšenice vezan je uz bijeg Svete Obitelji. Prema predaji, Bogorodica je bježeći pred Herodovim vojnicima zamolila težaka koji je na svojoj njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kad je sijao. Kad su progonitelji stigli, pšenica je čudesno izrasla, zbog čega su vojnici odustali od daljnje potjere.

Tradicionalno, pšenica je simbol obnove života i plodnosti. Sam običaj sijanja pšenice pretkršćanskog je porijekla, ali danas ima kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine. Zanimljivo je da ovog običaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe, pa je uz Portugal i južnu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko podneblje.

Zeleni izdanci pšenice predstavlju nadu u buđenje prirode koja će za nekoliko mjeseci odnijeti neplodnu zimu i hladnoću te ponovno donijeti život. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, pokazuju bolju ili lošiju žetvu iduće godine: što je pšenica gušća godina će biti bolja, rodnija, bogatija… Običaj nalaže da pri sijanju pšenice treba uključiti sve ukućane, da vide samu pripremu, sijanje, klijanje i rast pšenice, stavljajući naglasak na život.

Kako posijati pšenicu?

Više je načina sijanja pšenice, no najčešći je onaj klasični: pšenicu staviti u malo vode preko noći kako bi nabubrila te kasnije uspješno klijala. Sljedećeg dana ona se stavlja u posudicu sa zemljom, raspoređuje se po rahloj zemlji po cijeloj površini, a u sredini se ostavi malo prostora za stavljanje svijeće. Zatim se posuda stavlja na toplo mjesto s dosta svjetla kako bi klijanje bilo što uspješnije.

Photo: Ivica Galovic/PIXSELL

Božićna pšenica ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom ili uz jaslice. Prema narodnom običaju, nakon Božića, pšenica se daje pticama, jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i omotava hrvatskom trobojnicom.