Slovenski biskupi, su se tijekom pohoda „Ad limina apostolorum“, susreli s papom Lavom XIV. kojemu su darovali misnicu ukrašenu idrijskom čipkom, te mitru, dvije dalmatike i tri štole. Kako je uobičajeno, dodali su i nešto slatko – med i medovaču.
„Visoka moda“ dobiva konkurenciju
Misna odora koju su slovenski biskupi prigodom posjeta „Ad limina apostolorum“ darovali papi Lavu XIV. nadilazi domete „visoke mode“, jer vrhunsku izradu prožima osjećaj poslanja i ljubavi prema Crkvi, piše Družina.
Misnica za papu s idrijskom čipkom rezultat je promišljenog dizajnerskog rada Petre Marinko Rus, više od tisuću sati čipkanja vještih čipkarica – većinu je izradila Martina Lapanja – te krojačkog rada, krojenja i šivanja tkanine koje je majstorski izveo krojač Matej Peljhan.
izrada idrijske čipke / Foto: Depositphotos
Izrađeni su ne samo misnica, nego i mitra, dvije dalmatike i tri štole. „Nastalo je doista nešto lijepo i vrijedno, svi sudionici su zadovoljni“, rekao je neposredno prije polaska u Rim tajnik Koparske biskupije Blaž Lapanja, koji je nadgledao projekt.
Na početku je bio poziv
Priča je započela sredinom lipnja kada je zazvonio telefon.
Tajnik biskupije Blaž Lapanja iznio je Petri Marinko Rus ideju: misnica za papu – dar Crkve u Sloveniji.
„Odmah sam imala osjećaj da to možemo ostvariti“, prisjeća se Petra.
Već su surađivali na više „projekata“ misnica, a 2024. godine za Koparsku biskupiju izradili su čak 60 misnica s idrijskom čipkom. Tada su, kaže, shvatili da kao ekipa izvrsno funkcioniraju, a ovaj put riječ je bila o djelu koje se radi jednom u životu – misnica za Papu.
Poklon slovenskih biskupa za Papu / Foto: Snimka zaslona/YouTube
Čipkarica Martina Lapanja, majka tajnika Blaža Lapanje, radu je pristupila s radošću i poštovanjem. „Ovo mi je već šesta misnica“, rekla je. Jednu je izradila za sina, dvije za biskupa, „a sada je došla na red misnica za Papu“, našalila se.
„Radili smo mirno, bez stresa. I kad bi nešto pošlo po zlu, što i nije neobično, sve se lijepo riješilo i ispalo je još bolje.“
Krojač Matej Peljhan rekao je da su se on i Martina mjesec dana ranije u šali dogovarali da će, s obzirom na zajedničke projekte, jednom kad budu radili za papu već biti pravi majstori. I nakon nešto više od mjesec dana Blaž ga je doista nazvao s pitanjem bi li bio spreman izraditi misnicu za Svetog Oca. „Osjećaji su mi bili ispunjeni zahvalnošću, bio sam počašćen – to je nešto doista iznimno“, rekao je.
Traženje pravog simbola
Petra Marinko Rus kao dizajnerica dobila je „odriješene“ ruke, ali i jasno vodstvo: misnica mora biti u svojoj biti slovenska, prožeta starokršćanskom simbolikom slovenskog kraja.
Istraživanje ju je odvelo duboko u povijest. U središte likovnoga jezika postavila je dva najstarija kršćanska znaka pronađena na tlu Slovenije: kristogram s kamene ploče u koparskoj katedrali iz 6. stoljeća i križ kakav se pojavljuje u mozaicima emonske krstionice iz 4. stoljeća. Oba svjedoče o ranoj ukorijenjenosti kršćanske vjere na našim prostorima i o neprekinutoj predaji Crkve.
Posebno ju je nadahnuo koparski kristogram – okrugao, iscrtkan srcima, s diskretnom igrom slova I i X koja se pojavljuju poput sjene.
„Zanimljiv mi je jer u sebi nosi i srce, a srce je dio papina grba“, pojasnila je.
Slovenski biskupi posjetili Papu / Foto: Vatican Media
Razmišljala je hoće li kombinirati više kristograma ili odabrati samo jedan. Na kraju je prevladala želja za jasnoćom i jedinstvom, a uz to i praktičan razlog: misnica za Papu trebala je biti srodna koparskim misnicama, ali istodobno izrazito drugačija. Papa se, naime, mora istaknuti.
Krojač Matej Peljhan, koji je bio izradio 66 koparskih misnica, objasnio je da je za Papinu misnicu odabrao brokat – tkaninu koja je mješavina lana i svile te ima poseban svečani sjaj. „Htio sam da čipka dođe do izražaja.“ I kroj je drukčiji nego inače:
„Rubovi su ondje gdje je čipka obično ravni, a ja sam želio da obujme vrat. Izlazi iz sidra i ide prema glavi poput kaleža, a gore se još otvara u mitru. Sve to simbolizira povezanost zemlje i neba.“
Čipka kao teologija u nitima
Središnji nositelj poruke je idrijska čipka na batiće – ručni rad zapadne Slovenije, upisan na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Njezina preciznost, strpljivost i skrivena zahtjevnost utjelovljuju tiho i vjerno služenje iz kojega se rađa ljepota.
Martina Lapanja objasnila je da, iako čipka izgleda kao jedan komad, njezina izrada podrazumijeva bezbroj rezanja i novih početaka. Bilo je potrebno zavezati čak 3698 batića – dok se za uobičajenu čipku koristi šest do osam. „Čipka ima mnoštvo detalja, a istodobno je jednostavna – kao što je jednostavna i sama idrijska čipka“, rekla je.
U uzorcima se isprepliću križ, sidro i srce – tri temeljne kršćanske kreposti: vjera, nada i ljubav. Križ otkriva otajstvo Kristove žrtve, sidro simbolizira nadu koja čovjeka drži usidrenim u Bogu, a srce izražava ljubav kao izvor i cilj svakog kršćanskog djelovanja.
Poklon slovenskih biskupa za Papu / Foto: Snimka zaslona/YouTube
Cjelokupna kompozicija simetrična je i uređena, čime se izražavaju harmonija i jedinstvo Crkve. No uz tu uređenost, duž prednje i stražnje strane pojavljuju se ribe, jedan od najstarijih kršćanskih simbola, raspoređene naizgled slobodno. Njihova raznolikost upućuje na različite putove rasta u vjeri, a njihov broj – šest riba – simbolizira šest slovenskih biskupija i raznolikost darova u jednom tijelu Crkve.
Uzorak se ponavlja i uzdiže od donjeg dijela misnice prema ovratniku. Sidro prelazi u kristogram s diskretno uključenim srcem, a potom u križ – dovršenje puta u Kristovoj žrtvi. Ponavljanje slijedi i simboliku biblijskih brojeva: sedam kao broj punine i savršenstva te osam kao znak uskrsnuća i novog života.
Izrada misnice, mitre i dviju dalmatika trajala je sedam mjeseci i zahtijevala više od tisuću sati rada. Kad je misnicu prvi put vidjela u cijelosti, Petra je istaknula: „Izgleda jednostavno – a istodobno bogato.“ Čipka se, kako kažu, uzdiže od zemlje prema nebu.
Svi se nadaju da će Papa jednom odjenuti misnicu s idrijskom čipkom – možda čak i prigodom posjeta Sloveniji.