Vatikanski Odjel za tumačenje crkvenog kanonskog prava savjetovao je da se bez legitimnih i razmjernih razloga ne objavljuju optužbe koje bi mogle naštetiti nečijem ugledu, kao u slučaju optužbi za zlostavljanje, osobito ako je osoba preminula i stoga ne može braniti svoj dobar glas.
U nedavno objavljenom pismu, Dikasterij za zakonske tekstove pozvao se na 220. kanon Zakonika kanonskog prava koji zabranjuje klevetu i uvredu tvrdeći da „navodni razlozi transparentnosti ili naknade štete“ ili općenito „prava na informaciju“ nisu dovoljni da opravdaju objavu nedokazanih kaznenih optužbi.
Nikome nije dopušteno nezakonito naškoditi dobrom glasu koji netko ima, niti povrijediti pravo bilo koje osobe da štiti svoj intimitet (kan. 220).
Pismo neidentificiranom monsinjoru odgovaralo je na pitanje o „bona fama defuncti“, što na latinskom znači „dobar ugled pokojnika“, a objavljeno je 5. rujna 2024. na internetskoj stranici Dikasterija u dijelu s pravnim pojašnjenjima.
Iako u pismu nije navedeno konkretno kazneno djelo ili skup zločina, referira se na izjavu pape Franje u veljači 2019. o zaštiti maloljetnika od seksualnog zlostavljanja u Crkvi:
Potrebno je spriječiti objavu popisa optuženih, čak i po biskupijama, prije prethodne istrage i konačne osude.
Uobičajena je praksa biskupija ili neovisnih povjerenstava koja se bave istragom i zaštitom od zlostavljanja da objavljuju izvješća o vjerodostojnim optužbama za seksualno zlostavljanje s popisom imena optuženih svećenika i redovnika, uključujući i one koji su preminuli.
Foto: Pexels
Dikasterij se nije složio s takvim pristupom, navodeći da „odgovor može biti negativan u smislu otkrivanja skrivenih informacija, tim više kada se radi o preminulim osobama“.
Na internetskoj stranici Dikasterija stoji da pismo „ne posjeduje formalnu vrijednost autentičnog tumačenja“, ali odgovara na pojedinačna pitanja o primjeni kanonskog prava „za koje se smatra da su od općeg interesa“.
U pismu, koje su potpisali prefekt Dikasterija, nadbiskup Filippo Iannone i tajnik, biskup Juan Ignacio Arrieta, navodi se da su za odgovor konzultirana dva visoko cijenjena kanonska stručnjaka.
U nekim slučajevima povreda dobrog glasa može biti legitimna, na primjer, kako bi se izbjegla bilo kakva opasnost ili prijetnja osobama ili zajednici.
U pismu su citirana dva pravna načela: pretpostavljena nevinost osobe dok se sudski ne dokaže suprotno i retroaktivnost koja nalaže da netko ne može biti osuđen ili optužen za ponašanje koje formalno nije bilo zločin u vrijeme kad je počinjeno, prenosi CNA.
Dikasterij je istaknuo da se pravna načela ne mogu zanemariti kako bi se u javnost stavile informacije, koliko god bile vjerodostojne, koje bi bile na „konkretnu štetu i egzistencijalnu povredu onih koji su osobno pogođeni, tim više ako su netočne, pa čak i neutemeljene ili lažne, ili potpuno beskorisne, poput onih koje se tiču preminulih osoba”.