Papa je svoj govor započeo riječima svetoga Pavla: „milost vam i mir od Boga“, koje je apostol narodā izgovorio dok je bio u Grčkoj. Naš današnji susret obnavlja tu milost i taj mir – kazao je Sveti Otac, a izvijestila je IKA.

Naši su korijeni apostolski

Potom se spomenuo njihova susreta prije pet godina, na Lezbosu, u trenutku migrantske krize, jedne od najvećih drama našega doba. Danas želimo podijeliti radost bratstva i gledati Mediteran, ne samo kao mjesto koje zabrinjava i razdvaja, nego također kao more koje povezuje – napomenuo je te istaknuo zajedničke korijene, koji su ispod zemlje, skriveni, često zanemareni, ali sve podupiru.

Povijest ima svoju težinu te ovdje danas osjećam potrebu ponovno moliti oprost od Boga i od braće za pogreške koje su počinili toliki katolici

“Naši su korijeni oni apostolski, izrasli iz sjemena evanđelja i koji su počeli donositi velike plodove upravo u grčkoj kulturi”, rekao je Papa te dodao: “Poslije su nas, nažalost, svjetovni otrovi pokvarili, korov sumnje povećao je udaljenost te smo prestali njegovati zajedništvo. Sramotno, – priznajem to za Katoličku Crkvu – postupci i odluke koji imaju malo ili nikakve veze s Isusom i evanđeljem, prožeti više žeđu za zaradom i moći, učinili su da zajedništvo usahne. Tako smo dopustili da podjele ugroze plodnost. Povijest ima svoju težinu te ovdje danas osjećam potrebu ponovno moliti oprost od Boga i od braće za pogreške koje su počinili toliki katolici. Međutim, velika je utjeha sigurnost da su naši korijeni apostolski i da, unatoč izobličenjima vremena, Božja biljka raste i donosi plod u istom Duhu”, napomenuo je papa Franjo te dodao: “Milost je također međusobno prepoznati plodove i na tomu zajedno zahvaliti Gospodinu.”

Papa je potom istaknuo tri smjernice, koje se isprepliću s konačnim plodom drveta masline: ulje zajedništva, ulje mudrosti, ulje utjehe. Duh Sveti je ponajviše ulje zajedništva – rekao je – Koliko nam je danas potrebno prepoznati jedinstvenu vrijednost koja blista u svakom čovjeku, u svakom bratu! Prepoznavanje tog zajedničkog obilježja polazište je za izgradnju zajedništva.

Molim se da Duh milosrđa nadvlada naš otpor i učini nas graditeljima zajedništva

Duh koji se izlijeva u umove potiče nas na snažnije bratstvo, da se oblikujemo u zajedništvu. Nemojmo se stoga bojati jedini drugih, nego pomozimo si klanjati se Bogu i služiti bližnjemu, bez prozelitizma i potpuno poštujući slobodu drugoga, jer – kako je napisao sveti Pavao – ‘gdje je Duh Gospodnji, tamo je sloboda’. Molim se da Duh milosrđa nadvlada naš otpor i učini nas graditeljima zajedništva – rekao je Papa te upitao – S druge strane, kako možemo svijetu svjedočiti slogu evanđelja ako smo mi kršćani još uvijek razdvojeni? Kako možemo naviještati Kristovu ljubav koja okuplja narode ako nismo među sobom sjedinjeni?

Papa Franjo i poglaavr grčke pravoslavne crkve Jeronim II. / Foto: Reuters/Pixsell/ George Vitsaras/ Pool

Osjećamo da možemo mnogo naučiti od vas

Poduzeti su brojni koraci kako bismo si išli u susret. Zazovimo Duha zajedništva da nas potakne na svoje putove i pomogne nam uspostaviti zajedništvo, ne na računicama, strategijama i pogodnostima, nego na jedinom uzoru koji valja gledati: Presvetom Trojstvu – potaknuo je Papa.

Želio bih u tom smislu izraziti zahvalnost za važnost koju ova Pravoslavna Crkva, nasljednica prve velike inkulturacije vjere

Duh Sveti je i ulje mudrosti: „On je pomazao Krista i želi nadahnjivati kršćane“. Želio bih u tom smislu izraziti zahvalnost za važnost koju ova Pravoslavna Crkva, nasljednica prve velike inkulturacije vjere, one s grčkom kulturom, posvećuje formaciji i teološkoj pripravi – napomenuo je Papa te se spomenuo plodne suradnje na kulturnom području, važnih međukršćanskih simpozija i drugih inicijativa. To su prigode koje su omogućile uspostavljanje srdačnih odnosa i poticanje korisnih razmjena među akademicima naših vjeroispovijesti. Zahvaljujem također za aktivno sudjelovanje Grčke pravoslavne Crkve u Međunarodnom mješovitom povjerenstvu za teološki dijalog. Neka nam Duh pomogne mudro nastaviti ići tim putovima!

Duh je također ulje utjehe: ‘Paraklit koji nam je blizak, melem duše, iscjeljivanje rana’ – rekao je papa Franjo. On je posvetio Krista pomazanjem kako bi navijestio radosnu vijest siromašnima, sužnjima oslobođenje, slobodu potlačenima (usp. Lk 4,18). I On nas još potiče da se brinemo o najslabijima i najsiromašnijima, te da na njih, koji su važni u Božjim očima, privučemo pozornost svijeta.

Duh nas, naime, zove danas više nego u prošlosti, da uljem milosrđa iscijelimo rane čovječanstva.

Ovdje je, kao i drugdje, bila prijeko potrebna potpora pružena najpotrebitijima u najtežim razdobljima gospodarske krize. Razvijajmo zajedno oblike suradnje u ljubavi, otvorimo se i surađujmo na etičkim i društvenim pitanjima kako bismo služili ljudima našega doba i donosili im utjehu evanđelja. Duh nas, naime, zove danas više nego u prošlosti, da uljem milosrđa iscijelimo rane čovječanstva.

Na kraju je Papa zazvao Duha uskrsloga raspetog Krista. “Neka nam pomogne da nas negativnost i predrasude iz prošlosti ne paraliziraju, nego da na stvarnost gledamo novim očima. Tako će nevolje iz prošlosti ostaviti prostor za utjehe sadašnjosti i bit ćemo utješeni bogatstvom milosti koju ćemo otkriti u našoj braći i sestrama. Papa Franjo je također podsjetio da je u Katoličkoj Crkvi upravo započeo put produbljivanja sinodalnosti. Osjećamo da možemo mnogo naučiti od vas. To iskreno želimo, sigurni da, kada se braća u vjeri približe, u srca silazi utjeha Duha. Neka nas na tom putu prate brojni slavni sveci ovoga prostora, kao i mučenici, koji su u svijetu danas brojniji nego u prošlosti”, rekao je Papa, a izvijestila je hrvatska redakcija Vatican Newsa u subotu 4. prosinca.