Osvrćući se u podnevnom nagovoru na evanđelje današnje liturgije, papa Franjo je potaknuo vjernike da osim materijalnih dobara, otkriju darove života, ali i da se oslobode uvjerenja da već sve znaju, izvijestio je Vatican News.

Svrha je toga biti ponizna, otvorena osoba, bez predrasuda i krutosti, rekao je Papa te primijetio kako je zanimljivo da Isus, iako je okružen velikim mnoštvom, blaženstva naviješta obraćajući se svojim učenicima

Sebičnost uveličava, a potom ostavlja prazninu u srcu – istaknuo je papa Franjo u podnevnom nagovoru te potaknuo vjernike da slijede logiku blaženstava koja – kako je rekao – definiraju identitet Isusova učenika. U središtu su evanđelja današnje liturgije upravo blaženstva koja mogu zvučati čudno, gotovo neshvatljivo onomu tko nije učenik; dok su, ako se upitamo kakav je Isusov učenik, odgovor upravo blaženstva – istaknuo je Papa.

„Blago vama, siromasi“

„Blago vama, siromasi: vaše je kraljevstvo Božje!“ – krećući od prvoga blaženstva Papa ga je objasnio govoreći o Božjoj logici. Isus svojim učenicima kaže dvije stvari: da su blaženi i siromašni; da su blaženi jer su siromašni. U kojem smislu? – upitao je te objasnio – U smislu da Isusov učenik ne nalazi svoju radost u novcu ili drugim materijalnim dobrima, nego u darovima koje svakodnevno prima od Boga: u životu, svemu stvorenomu, braći i sestrama… I dobra koja posjeduje, rado ih dijeli, jer živi u Božjoj logici koja je besplatna.

Isusov učenik ne misli da ga posjeduje, da već sve zna, nego zna da mora svakoga dana učiti.

Međutim, to se siromaštvo odnosi i na smisao života. Isusov učenik ne misli da ga posjeduje, da već sve zna, nego zna da mora svakoga dana učiti. Zbog toga je on ponizna, otvorena osoba bez predrasuda i krutosti – rekao je Papa te spomenuo odlomak iz Evanđelja koji smo čuli u liturgiji prošle nedjelje, u kojemu Šimun Petar, iskusni ribar, prihvaća Isusov poziv da baci mreže u neuobičajeno vrijeme; a poslije, začuđen čudesnim ulovom, ostavlja lađu i sva dobra kako bi slijedio Gospodina. Petar se pokazuje poslušnim ostavljajući sve, i tako postaje učenik.

Učenik, naprotiv, zna preispitivati samoga sebe, zna ponizno svakoga dana tražiti Boga.

Naprotiv, tko je previše vezan za vlastite ideje i sigurnosti, teško uistinu slijedi Isusa. Možda ga sluša, ali ga ne slijedi. Ili ga, možda, slijedi kada mu odgovara – dodao je Papa – slijedi ga malo, samo ‘u stvarima s kojima se ja slažem, a on se slaže sa mnom’. To nije učenik. On tako pada u tugu. Postaje tužan jer mu se računi ne slažu, jer stvarnost izmiče njegovim mentalnim shemama te postaje nezadovoljan. Učenik, naprotiv, zna preispitivati samoga sebe, zna ponizno svakoga dana tražiti Boga, i to mu omogućuje udubiti se u stvarnost, shvaćajući njezino bogatstvo i slojevitost.

Paradoks blaženstva

Drugim riječima, učenik prihvaća paradoks blaženstava koja objavljuju da je blažen, odnosno sretan, onaj tko je siromašan, kojemu mnogo toga nedostaje i to prepoznaje. Nije to ljudska logika – primijetio je papa Franjo te dodao – Ljudski, skloni smo razmišljati na drugi način: sretan je onaj tko je bogat, tko je sit dobara, komu se plješće i komu mnogi zavide. Isus, naprotiv, svjetovni duh proglašava neuspjehom, budući da se oslanja na egoizam koji uveličava, a poslije ostavlja prazninu u srcu.

Božja logika

Suočen s paradoksom blaženstava, učenik se stavlja u krizu, svjestan da ne treba Bog ući u našu logiku, nego mi u njegovu. Ali, za to je potreban put, katkada naporan, ali uvijek popraćen radošću. Jer, prva je Isusova riječ: ‘blaženi’. To je sinonim Isusovih učenika. Oslobađajući nas od ropstva egocentričnosti, Gospodin raskida naše zatvorenosti, ublažava našu tvrdoću, i otvara nas istinskoj sreći koja se često nalazi tamo gdje ne zamišljamo – napomenuo je Papa te potaknuo vjernike da si postave konkretna pitanja.

Dopuštam li da me „iznutra potrese“ paradoks blaženstava ili ostajem unutar granica svojih ideja?

Možemo se stoga upitati: jesam li raspoloživ poput učenika? Ili se ponašam kruto poput onoga tko osjeća za sebe da je u redu, da je dobar, da je uspio u životu? Dopuštam li da me „iznutra potrese“ paradoks blaženstava ili ostajem unutar granica svojih ideja? I još, osim napora i teškoća, osjećam li radost nasljedovanja Isusa? To je istaknuta osobina učenika: radost srca – istaknuo je Papa te na kraju zazvao Gospu, prvu Gospodinovu učenicu, da nam pomogne živjeti kao otvoreni i radosni učenici.

Molitva za mir u Ukrajini

Nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja Sveti je Otac ponovno spomenuo krizu u Ukrajini kako bi izrazio svoju bojazan zbog stanja koje se, kako se čini, pogoršava. Pritom je potaknuo vjernike da u tišini mole za mir u toj zemlji. Vijesti koje stižu iz Ukrajine zabrinjavajuće su,  povjeravam zagovoru Djevice Marije i savjesti političkih vođa da se ulože svi napori u svrhu mira – rekao je papa Franjo.