Nenasilje, migranti, okoliš, odnos sa starijim osobama i nove tehnologije – teme su o kojima je papa Franjo u četvrtak navečer, više od jednoga sata razgovarao, putem interneta, sa studentima cijeloga američkog kontinenta tijekom sinodskoga susreta pod naslovom „Izgraditi mostove Sjever-Jug“. Razgovor je započeo uvodnom molitvom upravljenom Mariji, Kraljici mira, da zaštiti Ukrajinu, obitelji, mlade, te žrtve napada koji su započeli u četvrtak rano ujutro. Događaj je organizirao Odjel za teologiju Sveučilišta Loyola, isusovačkoga sveučilišta u Chicagu, u suradnji s Papinskim povjerenstvom za Latinsku Ameriku, donosi Radio Vatikan.

Gradnja mostova, dio kršćanskoga identiteta

Razmjena ideja i inicijativa razvijenih na raznim stranama američkoga kontinenta, način je izgradnje mostova koje predlaže naslov susreta. Papa je upravo o mostovima govorio na početku svojega izlaganja. Izgradnja mostova sastavni je dio kršćanskoga identiteta – primijetio je. Krist dolazi graditi mostove između Oca i nas. Kršćanin koji ne zna graditi mostove – istaknuo je – zaboravio je svoje krštenje.

Na nasilje valja odgovoriti aktivnim nenasiljem

Odgovarajući djevojci iz Brazila koja je govorila o nemilosrdnom i divljem nasilju koje je doživjela i koje proživljava njezina zemlja, Papa je istaknuo da na nasilje valja odgovoriti aktivnim nenasiljem. To je najveći izazov koji se od vas očekuje, prokazivanje nasilja – istaknuo je te dodao – Nasilje uništava, nasilje ne gradi, i to vidimo u vojnim i nevojnim diktaturama tijekom povijesti. Treba nam proročanstvo nenasilja; mnogo je lakše dati pljusku kada ju primimo, nego okrenuti drugi obraz – rekao je podsjećajući na Gandhijeve riječi. Dobrota je jedna od najljepših ljudskih stvari, proizlazi iz nježnosti – rekao je te upozorio na „igru licemjerja“ koje truje život. Iskrenost košta i vodi naprijed prema skladu sa svijetom.

Briga o zajedničkom domu

O skladu je rimski biskup govorio i u odnosu na sve stvoreno. Tijekom razgovora izneseni su dramatični podatci: svake godine 20 milijuna osoba napusti svoju zemlju zbog klimatskih promjena; predviđa se da će do kraja 2060. godine biti gotovo milijardu i pol klimatskih izbjeglica. Papa Franjo je stoga ponovno potaknuo na brigu o zajedničkom domu te podsjetio na španjolsku izreku: „Gospodin oprašta uvijek, mi katkada, a priroda nikada“.

Migracije

Veliki je dio razgovora bio posvećen migracijama. Papa je ponovno istaknuo teorem koji čine četiri glagola, korisna za suočavanje s onim što on naziva „najtežom dramom“ našega stoljeća. Gledamo ljude koji napuštaju svoju zemlju zbog političkih problema, ratova, ekonomskih i kulturnih problema. Princip je vrlo jasan: migranta treba prihvatiti, pratiti, promicati i integrirati.

Kao što je već napomenuo u drugim prilikama, zemlje trebaju iskreno reći koliko ljudi mogu primiti, kako bi druge zemlje mogle intervenirati. Na taj se način potiče „bratstvo“ potrebno u ovom podijeljenom svijetu. Papa kaže da je dobro insistirati na temi migracija, jer se ona odnosi na sve, budući da su mnogi „djeca migranata“.

I ja sam dijete migranata, član obitelji koja je napustila Pijemont kada je moj otac bio mladi 22-godišnji knjigovođa – rekao je Papa te primijetio – I Sjedinjene Američke Države su zemlja migranata: Iraca, Talijana… a i moja zemlja, Argentina, koktel je migranata. To se pitanje, dakle, odnosi na svakoga od nas, a posebno na studente koji se – kako je istaknuo – trebaju suočiti, proučiti i preuzeti na sebe taj problem kroz tri izražaja: glave, srca i ruku; pritom ne smiju pasti u opasnost da postanu hladni, bezosjećajni.

Važnost korijenā

U razgovoru o dijalogu među generacijama, Papu je nadahnula riječ „korijeni“ koju je upotrijebio jedan mladić. Za društvo je jedna od samoubilačkih stvari kada niječe svoje korijene. Svatko treba voditi brigu o svojim korijenima, zbog toga insistiram na dijalogu između starijih osoba i mladih – rekao je Papa. Starije su osobe korijeni, a svi plodovi dolaze iz korijena. I migranti se trebaju integrirati u zemljama domaćinima, ali ne smiju zaboraviti svoje korijene.

Crkva koja izlazi

Govoreći na kraju o sinodalnosti, Papa je potaknuo cijelu Crkvu da bude Crkva „na ulici“, Crkva „koja izlazi“, a ne Crkva „statičnog muzeja“, gdje je sve čisto i uredno, ali sve ne funkcionira. Dakle, Crkva koja se dovodi u pitanje. Sinodalna Crkva ne bi trebala biti zatvorena Crkva koja ne mari ni za čiji život i koja je svima tuđa – istaknuo je Papa. Pritom je ispričao jedan osobni doživljaj, kada je prije mnogo godina u Buenos Airesu vidio jednoga svećenika kako za Božić i Uskrs župu pretvara u blagovaonicu otvorenu migrantima i onima koji nisu imali nikoga s kim bi proveli božićne i uskrsne blagdane. Skandalizirao me. Ali, za mene je to bila pljuska u lice koja je promijenila moje srce – rekao je papa Franjo.