Žrtve su siromašni

Sveti Otac je ponovno uputio apele već izražene u enciklici „Laudato si’“ i apostolskoj pobudnici „Laudate Deum“ te još jednom izrazio svoju zabrinutost podatcima o klimatskim promjenama koje su svake godine sve gore. Stoga je hitno potrebno zaštititi ljude i prirodu rekao je te istaknuo: „Najsiromašnija stanovništva, koja imaju vrlo malo veze s emisijama zagađujućih tvari, morat će dobiti veću potporu i zaštitu. Oni su žrtve.“

Kultura života i kultura smrti

Kao i u govoru na sastanku COP28 u Dubaiju u prosincu 2023., papa Franjo je ponovno upozorio da je uništavanje okoliša uvreda protiv Boga, grijeh koji nije samo osoban nego i strukturalan, koji dovodi sva ljudska bića u ozbiljnu opasnost, a posebno najranjivije, a mogao bi izazvati i sukob među generacijama. „Pitanje je dakle: radimo li za kulturu života ili kulturu smrti?“, kazao je Papa.

Egzistencijalne prijetnje čovječanstvu

U igri je ozbiljna odgovornost koja je u tomu da se zajamči da djeci i mladima neće biti uskraćena budućnost. Sveti Otac je napomenuo da su pred ljudima brojni izazovi; sustavni, različiti, ali međusobno povezani: klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, degradacija okoliša, globalne nejednakosti, prehrambena nesigurnost i prijetnja dostojanstvu obuhvaćenoga stanovništva. „Ti su problemi egzistencijalne prijetnje čovječanstvu, drugim živim bićima i svim ekosustavima“, rekao je.

 Bogatije zemlje proizvedu više od polovice tvari koje zagađuju

Papa je istaknuo da siromašni na planetu najviše pate, iako u manjoj mjeri pridonose tom problemu. Bogatije zemlje, oko milijardu ljudi, proizvede više od polovice zagađivačkih tvari koje zadržavaju toplinu. Nasuprot tome, 3 milijarde siromašnijih ljudi doprinose manje od 10%, ali snose 75% gubitaka koji nastaju iz toga. Osim toga, tu je 46 najmanje razvijenih zemalja – uglavnom afričkih – koje čine samo 1,1% globalnih emisija ugljikova dioksida, dok su države skupine G20 odgovorne za 80% tih emisija.

„Nerazmjerna“ težina za žene i djecu

Papa je napomenuo da je to stoga nerazmjeran teret koji posebno moraju nositi žene i djeca. „Žene često nemaju isti pristup resursima kao muškarci; osim toga, briga o domu i djeci može spriječiti mogućnost migracije u slučaju katastrofe. Međutim, žene nisu samo žrtve klimatskih promjena; one su također moćni čimbenici otpornosti i prilagodbe“, istaknuo je Papa.

Ozbiljne pogreške

Što se tiče djece, Sveti Otac je podsjetio da gotovo jedna milijarda maloljetnika živi u zemljama koje su u opasnosti od uništenja povezanoga s klimom. Razvojna dob ih čini osjetljivijima na učinke, fizičke i psihičke, klimatskih promjena. Stoga je – prema Papinim riječima – ozbiljna pogreška odbiti brzo djelovanje kako bi se zaštitili najranjiviji. Ne zaboravljajući pritom da je redovni napredak ometen nezasitnim traženjem kratkoročne zarade zagađujućih industrija i dezinformacija, što stvara zbunjenost i ometa zajedničke napore za promjenu smjera, napomenuo je.

„Prijetnja klimatskih promjena nadvija se nad svakim vidikom postojanja, ugrožavajući vodu, zrak, hranu i energetske sustave. Jednako su tako alarmantne prijetnje javnom zdravlju i blagostanju“, kazao je papa Franjo.

Potvrditi svetost svakog ljudskog života

Usred „dramatičnoga“ scenarija, ranjenoga raspadom zajednica, prisilnim raseljavanjem obitelji, onečišćenjem zraka koje svake godine prerano odnese milijune života, nalazi se i tragedija prisilnih migracija. Papa se zadržao na toj temi skrećući pozornost svih na brojnu braću i sestre koji gube život na očajničkim putovanjima. „Zaštititi dostojanstvo i pravo klimatskih migranata znači potvrditi svetost svakog ljudskog života te zahtijeva poštovanje Gospodinova naloga da čuvamo i štitimo naš zajednički dom“, istaknuo je Sveti Otac.

Univerzalni pristup i brze i odlučne akcije

U odnosu na tu planetarnu krizu, Papin apel je višestruk. Prije svega, valja usvojiti univerzalan pristup te brzo i odlučno djelovanje sposobno potaknuti političke promjene i odluke; zatim preokrenuti krivulju zagrijavanja, pokušavajući prepoloviti stopu zagrijavanja u kratkom vremenskom razdoblju od četvrt stoljeća i težiti globalnoj dekarbonizaciji, uklanjajući ovisnost o fosilnim gorivima. I treće, ukloniti velike količine ugljičnog dioksida iz atmosfere kroz upravljanje okolišem koje obuhvaća više generacija.

Zajedničko djelovanje

Sveti Otac je napomenuo da je riječ o dugom, ali i dalekovidnom poslu koji moraju poduzeti svi zajedno. Mora se to učiniti na harmoničan, skladan način, svi zajedno. „Čuvajmo prirodna bogatstva: bazene Amazone i Konga, tresetišta i mangrove šume, oceane, koraljne grebene, poljoprivredna zemljišta i polarne ledene kape, zbog njihova prinosa smanjenju globalne emisije ugljika“, kazao je.

Tim holističkim pristupom bori se protiv klimatskih promjena i rješava također dvostruka kriza gubitka bioraznolikosti i nejednakosti, brinući se o ekosustavima koji podupiru život, istaknuo je Papa.

Nova financijska arhitektura za jug svijeta

Posljednja točka na koju se Papa osvrnuo bila je nova financijska arhitektura koja odgovara potrebama juga svijeta i otočnih država koje su ozbiljno pogođene klimatskim katastrofama. Restrukturiranje i smanjenje duga, zajedno s razvojem nove globalne Financijske povelje do kraja 2025. godine, priznajući jednu vrstu „ekološkoga duga“, mogu biti valjana pomoć u ublažavanju klimatskih promjena , primijetio je papa Franjo te potaknuo na hitno djelovanje, uz suosjećanje i odlučnost, jer: „Ulozi ne mogu biti veći“, rekao je Sveti Otac, izvijestio je Vatican News.