Pradavni dar

Zlatna ruža ima vrlo stare korijene; simbolizira papinski blagoslov, a tradicija tog darivanja seže još u srednji vijek. Tijekom stoljeća darivana je samostanima, svetištima, vladarima i istaknutim ličnostima kao priznanje za njihovo zauzimanje za vjeru i opće dobro. Darivanjem Zlatne ruže ikoni Majke Božje Salus Populi Romani, papa Franjo – kako stoji u priopćenju marijanske bazilike – ističe duhovnu važnost i duboko značenje koje ta ikona ima u životu Katoličke Crkve, budući da je ujedno i to svetište najstarije marijansko svetište na Zapadu posvećeno Majci Božjoj.

Dvije prethodno darovane ruže

Ruža koju će darovati papa Franjo nije jedina Zlatna ruža darovana toj Gospinoj ikoni. Prvu je 1551. darovao papa Julije III., duboko odan marijanskoj ikoni koja se čuva u toj bazilici i gdje je, na oltaru Jaslica, slavio svoju prvu misu. Godine 1613. papa Pavao V. darovao je Zlatnu ružu prigodom prijenosa štovane ikone u posebno podignutu novu kapelu.

Bazilika ne čuva tragove dviju spomenutih zlatnih ruža koje su darovala ta dvojica papa, a koje su vjerojatno izgubljene Napoleonovom invazijom na Papinsku državu (Tolentinski ugovor 1797.). Stoga je nakon 400 godina Papa odlučio dati opipljiv znak svoje odanosti štovanoj ikoni, jačajući tisućljetnu vezu između Katoličke Crkve i grada Rima – stoji u priopćenju.

Povijesna gesta

Nakon vijesti o tom činu čašćenja Majke Božje, izvanredni povjerenik za baziliku Svete Marije Velike, monsinjor Rolandas Makrickas, izrazio je svoju radost ističući: “Dar Zlatne ruže povijesna je gesta koja vidljivo izražava duboku vezu pape Franje s Majkom Božjom koja se u ovom svetištu časti s naslovom Salus Populi Romani. Narod Božji moći će se još više ojačati u svojoj duhovnoj i pobožnoj vezi s Blaženom Djevicom Marijom. Majku Božju Salus Populi Romani molimo za dar mira za cijeli svijet.”