Europska konferencija komisijâ za pravdu i mir (Iustitia et pax) iz Albanije, Belgije (Flandrija), Belgije (Valonija), Hrvatske, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga, Portugala, Španjolske, Švedske, Švicarske i Ukrajine u izjavi upozorava da je organizirani kriminal rastući sigurnosni problem u Europi. 

Ovom izjavom zahtijevamo da se suzbijanje organiziranoga kriminala uočava kao izazov za cjelokupno društvo i politiku.

„Različiti oblici organiziranoga kriminala i raznolike metode koje koriste, kao i širok spektar prijetnji i destruktivnih potencijala njihovih aktivnosti, nisu samo kriminološki fenomeni, već predstavljaju i golem problem za europska društva i države. Stoga Europska konferencija komisijâ za pravdu i mir ovom izjavom zahtijeva da se suzbijanje organiziranoga kriminala uočava kao izazov za cjelokupno društvo i politiku“, navodi se u izjavi.

Popis zahtjeva 

Europske konferencije komisijâ za pravdu i mir, zalažu se za stvaranje širokih nacionalnih i europskih saveza protiv organiziranoga kriminala, na razini različitih politika, agencija za provedbu zakona, civilnog društva i Crkve. S njihovog stajališta, žurno su potrebne sljedeće mjere za učinkovitu borbu protiv organiziranoga kriminala u Europi, koje donosimo u nastavku: 

1. Započeti proces stvaranja obvezujuće definicije organiziranoga kriminala na interdisciplinarnoj osnovi, uz redovito procjenjivanje njezine učinkovitosti na području Europe.

2. Ojačati međunarodnu suradnju u borbi protiv organiziranoga kriminala, uključujući zajedničke obavještajne službe, usklađene zakone i zajedničke operacije za razbijanje prekograničnih kriminalnih mreža.

3. Naglasiti važnost rješavanja sistemskih institucionalnih ugroženosti.

4. Uspostaviti multilateralnu i prekograničnu europsku strategiju koja usklađuje, integrira i objedinjava mjesne, nacionalne i međunarodne napore, s obzirom na to da mreže organiziranoga kriminala ne priznaju nacionalne granice, što je posebno osjetljivo pitanje na vanjskim granicama Europske Unije. Postojeće ili novostvorene platforme za razmjenu moraju imati mogućnost pratiti dinamički promjenjive oblike organiziranoga kriminala kako bi mogle prilagoditi političke, policijske i druge odgovore. 

5. Poboljšati pravni okvir i povećati kapacitete Europola u borbi protiv prekogranične prirode organiziranoga kriminala. Ovo bi trebalo uključivati poboljšane okvire za razmjenu podataka, primjerice u suradnji s Interpolom, kao i tehnološke alate za praćenje i rješavanje rastućih kriminalnih mreža.

6. Naglasiti važnost borbe protiv organiziranoga kriminala, jer se taj problem proteže kroz sve razine nacionalne i europske politike. To znači da bi se ovo pitanje trebalo sustavno razmotriti u konceptualnim promišljanjima o smjerovima razvojnih, gospodarskih, socijalnih, obrazovnih i integracijskih politika.

7. Uspostaviti redovite okrugle stolove koji bi trebali okupljati različite skupine i institucije na relevantnim europskim i nacionalnim političkim razinama, koje su upoznate ili zahvaćene ovim problemom, kako bi se razmjenjivale informacije i iskustva, raspravljalo o prijeko potrebnim ili korisnim mjerama i inicijativama, te kako bi se izradile odgovarajuće preporuke za društvo, donositelje politika i vlasti.

8. Poboljšati prevenciju informiranjem, obrazovanjem i podizanjem svijesti. Zbog toga je potrebno financirati i promovirati projekte i institucije koji se zalažu za ovaj cilj. U tom kontekstu potrebno je i promicati ili stvoriti organizacije koje provode mjere osobnoga razvoja kako bi se dugoročno izgradila otpornost u cijelom društvu.

9. Biti podrška žrtvama organiziranih kriminalnih radnji, uključujući migrante i druge osobe koje su bile žrtve trgovanja ljudima ili prisiljene na ilegalne radnje. One moraju biti zaštićene. Ako su dobro zbrinute, onda bi mogle pružiti neprocjenjive informacije o kriminalnim organizacijama i na taj način podržati borbu protiv organiziranoga kriminala.

10. Proučiti sveobuhvatne programe integracije kojima se migrantima, prvenstveno onima koji nisu Europljani, olakšava pristup obrazovanju, jezičnom usavršavanju i tržištu rada, kako bi se značajno smanjila ekonomska marginalizacija i potaknula inkluzija. Njihova nesigurna situacija stavlja ih u poziciju vrlo ranjive skupine u kontekstu organiziranoga kriminala, ali važno je oduprijeti se iskušenju da ih automatski stigmatiziramo kao prijestupnike.

11. Istražiti je li moguće, i na koji način, zabraniti reklame i promidžbu štetnih djelovanja poput uporabe droga, kockanja, pornografije i prisilne prostitucije u medijima, s obzirom na to da te i mnoge druge radnje često značajno pridonose razvoju i financiranju kriminalnih organizacija.

12. Potaknuti promišljanje o restorativnoj pravdi i rehabilitaciji kao dijelu pravosudnog procesa. Dati prednosti jačanju otpornosti društva, njegovanju solidarnosti i poticanju mirenja, uzimajući u obzir da žrtve, počinitelji i pogođene zajednice trebaju biti integralan dio procesa.

13. Pozivamo Crkve i njihove organizacije da iskoriste sve mogućnosti koje imaju na raspolaganju za podizanje svijesti o društveno destruktivnom značaju bijeloga kriminala. Biskupi i svećenici trebali bi javno istaknuti nespojivost organiziranoga kriminala s kršćanskim vrijednostima, koristeći ekskomunikaciju kao moralan i duhovan alat za isticanje stava da se Crkva protivi kriminalnim organizacijama.

14. U vlastitim strukturama, Crkve moraju biti saveznici na svim razinama inicijativa, organizacija i osobama koje se protive organiziranom kriminalu. Moraju biti informirane o tome u kojim područjima njihova djelovanja može doći do poteškoća i poduzeti mjere opreza protiv kriminalnog utjecaja. Nijedna ekonomska aktivnost Crkava ne smije promicati ili omogućavati djelovanje organiziranoga kriminala, niti imati kriminalna obilježja, jer su dio očitovanja strukture grijeha. Crkvene institucije, uključujući humanitarne organizacije i financijske institucije, trebale bi se pridržavati strogih etičkih standarda kako bi izbjegle suodgovornost ili neizravnu podršku organiziranom kriminalu. Potrebno je provoditi redovite revizije radi promicanja transparentnosti i integriteta. 

Cijelu izjavu pročitajte na IKA-i.