Tri dana slušanja, rasprave i razlučivanja. Projekt reforme „Sinodalni put“ završio je u subotu 11. ožujka završnim euharistijskim slavljem u frankfurtskoj katedrali svetog Bartolomeja, koje je predvodio biskup Georg Bätzing u koncelebraciji s nuncijem nadbiskupom Nikolom Eterovićem, izvještava Vatican News.

Nakon posljednjeg kruga razmatranja u subotu 11. ožujka, članovi predsjedništva Sinodalnog puta su na konferenciji za novinare govorili o rezultatima. Konferencija za novinare je općenito bila puna praštanja i pouzdanja. Predsjedatelj Njemačke biskupske konferencije biskup Georg Bätzing je odahnuo.„Sretan sam i zahvalan što smo uza sve uspone i padove došli ovako daleko. Sinodalni put je funkcionirao, unatoč svim škripcima i usprkos svim proročanstvima propasti“, sažeo je biskup Bätzing, koji je također član predsjedništva Sinodalnog puta.

Sinodalnost, konkretno

Rasprava o reformi bila je „prostor iskustva“ za slušanje, raspravu i odlučivanje. Bilo je konkretnih rezultata, Sinodalni put nije bio „krezubi tigar“: „Sinodalni put je konkretan izraz onoga što papa Franjo podrazumijeva pod sinodalnošću, on je prije svega izraz jedne žive, šarolike, raznolike Crkve. Dugo godina nismo imali tako intenzivnu zajedničku borbu oko toga kako možemo živjeti evanđelje i bogatstvo naše tradicije i pomagati oblikovati naše današnje društvo.

Osobito je papa Franjo opetovano poticao nas biskupe da preuzmemo aktivnu ulogu u našoj službi i da djelujemo na temelju mjesnih potreba.

Bätzing je zahvalan za „veliki interes“ za sinodalni put, također „u Rimu i diljem svijeta“. Njemačka pitanja također imaju ulogu u drugim zemljama, rekao je biskup, govoreći o svjetskom sinodskom procesu.

Još jednom je odbacio kritike da rasprava o reformi vodi odvajanju: „Sinodalni put niti vodi do raskola niti je početak nacionalne Crkve. Još jednom, odlučno odbacujem takve nejasne optužbe.“

Nema podjele

Kad je riječ o reformskim pitanjima, tu su odluke koje biskupi mogu izravno provoditi u biskupijama, s tim možemo početi već sutra, rekao je predsjednik Njemačke BK. „Osobito je papa Franjo opetovano poticao nas biskupe da preuzmemo aktivnu ulogu u našoj službi i da djelujemo na temelju mjesnih potreba.

Sinodalnim putem postavljene su mnoge točke za budućnost i uspostavljeno je „novo zajedništvo“.

Bätzing je naglasio da su na Sinodalnom putu jasno označene druge teme na koje se može odgovoriti samo u Vatikanu i na razini svjetske Crkve. Razjašnjeno je koja pitanja pripadaju kojoj razini. Zaželio je daljnju sinodsku međusobnu razmjenu. „I ovdje su nam potrebne konzultacije i odluke u sinodskom stilu. Nadam se da ono što nosimo u Rim neće dobiti odgovor kroz birokratske čine, nego u sinodalnim konzultacijama koje su jednako pune poštovanja kao što smo ih nastojali provoditi ovdje“, rekao je predsjedatelj njemačkih biskupa.

Potrebni su konzultacijski procesi na razini opće Crkve, pojasnio je nadalje: „I dobro je da Sinoda o sinodalnosti također jača putove zajedničkog savjetovanja na razini sveopće Crkve. U procesu smo učenja što je to sinodalnost, a današnjim završetkom u Frankfurtu činimo sinodalnost trajnim procesom.

“Sinodalnim putem postavljene su mnoge točke za budućnost i uspostavljeno je „novo zajedništvo“, kazao je Bätzing. Sada je važno dalje „hrabro i odlučno“ razvijati sinodalnost. Kao „oznaku“ postignutog, predsjedatelj se osvrnuo na tekst preambule Sinodalnog puta, koji je ažuriran te izglasan na kraju sinodalne skupštine.

Zahvalni za teme rasprava

„Veliki je uspjeh što su sva glavna pitanja o kojima se odlučuje sada otvorena i na stolu“, izjavila je predsjednica Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK) Irme Stetter-Karp, koja je podsjetila na polazište Sinodalnog puta, studiju MHG o zlostavljanjima u Crkvi. „Mi također postavljamo teme za svjetsku Sinodu. I to ne činimo sami, nego zajedno s mnogim drugim sinodskim pokretima u drugim zemljama, na drugim kontinentima.

Zajedničko savjetovanje i odlučivanje.

„Više od tri godine sinodalnog napredovanja dovelo je do nove kulture rasprave“, nastavila je Stetter-Karp. „Biskupi su mogli iskusiti da ne moraju sami donositi odluke, da mogu i trebaju savjetovati i odlučivati kao tim.“ Čula se riječ vjernika, zajedno su raspravljali i odlučivali „za tolike ljude, što je bilo žurno potrebno“, rekla je predsjednica ZdK s obzirom na zaključke Sinodalnog puta. Od početka Sinodalnog puta 2019. u Lingenu, koji je bio pod „šokom“ skandala zlostavljanja, do završetka Sinodalnog puta 2023. u Frankfurtu, Crkva je bila aktivna.

Stetter-Karp bi „željela više“ s obzirom na tekst „Zajedničko savjetovanje i odlučivanje“ („Gemeinsam beraten und entscheiden“), za koji je glasovanje odgođeno. Uostalom, tekst je upućen Sinodskom odboru, što pokazuje da se Sinodalni put nastavlja, smatra predsjednica ZdK.

Osnažiti sinodalnost

Uoči svjetske Sinode u listopadu, Stetter-Karp je pozvala na jačanje prekograničnih mreža. Sinodalni put „ovdje ne završava, on tek počinje“, rekla je predsjednica ZdK. „Papa Franjo želi sinodalnu Crkvu, za nas u Njemačkoj to znači: oslanjamo se na biskupe koji također žele sinodalnu Crkvu. Odluke Sinodalnog puta mogu se provoditi samo ako to žele i biskupi.

Bio sam jako ganut što smo došli ovako daleko, s velikom smislenošću, kompetencijom i sluhom.

Biskup Franz-Josef Bode, zamjenik predsjedavajućeg Njemačke BK i sudionik Foruma žena Sinodalnog puta, posebno je zadovoljan rezolucijama o temi žena: „Posebno u pogledu ženskog pitanja, napravili smo značajan napredak… Mislim da je vrlo, vrlo važno suglasje biskupa za đakonat žena, koje nikada nije bilo tako veliko, te otvaranje argumenata za druge ministerijalne službe. Bio sam jako ganut što smo došli ovako daleko, s velikom smislenošću, kompetencijom i sluhom.

“Sinodalni put za njega je, kaže biskup, bio „mjesto učenja“. Sada to mora biti „hrabri pogled naprijed i vjera u transformativnu snagu evanđelja“.

Nema trijumfalnog hoda

Koji su bili snažni trenuci Sinodalnog puta? Teolog i potpredsjednik Zdk-a Thomas Söding to sažima ovako: „Kad smo zajedno slavili euharistiju. Kada stvarno dođemo u jedinstvu. Kad smo slušali i čuli svjedočanstva vjere koja su dirnula srce. Kad su teološki argumenti bili izneseni jasno i nedvosmisleno. Kad smo imali osjećaj napetosti za ono što se sada ne može riješiti. Kad smo priznali da nemamo lijek za rješavanje duboke krize, ali smo činili sve da idemo naprijed.

“Nabrojao je i slabe trenutke: „Kad je prevladavao dogmatizam. Kad je dočaravanje tobože zdrave prošlosti zamaglilo pogled na ono što u Crkvi treba promijeniti. Kada članovi ove sinodalne skupštine nisu željeli svojim imenima braniti svoje odluke – svatko tko tvrdi da ima vodstvo u Crkvi mora također otvoreno odlučivati i potpisati svoju odluku“, kritizirao je teolog zahtjev za anonimnim glasovanjem koji su zatražili neki sinodalni članovi i biskupi.

Moramo ići dalje, hoćemo, možemo – samo sinodalnim hodom.

Sinodski odbor, čiji su članovi izabrani ove subote, imat će „puno posla“, nastavio je Söding. Moraju razraditi kako bi laici mogli biti više uključeni u budućnosti. Za razliku od predsjednice Stetter-Karp, Söding je činjenicu da je odgovarajući akcijski tekst odgođen na 5. sinodalnoj skupštini opisao kao „ispravnu“ odluku. „Imamo Sinodski odbor koji je u stanju djelovati“, rekao je Söding o postignutom. „Učimo iz globalnog sinodalnog procesa, steći ćemo iskustvo u biskupijama. Većina biskupa želi promjene te u svojim biskupijama mogu napredovati.

“S obzirom na krizu Crkve i vjere Söding je rekao da bi bilo „neprikladno da se na Sinodalnom putu vodi trijumfalni hod. Tek smo se uhvatili u koštac sa sustavnim promjenama. Nipošto nismo iscrpili sve mogućnosti korištenja karizmi, darova Duha, kao žile kucavice vjere u Crkvi. Ali počeli smo. Moramo ići dalje, hoćemo, možemo – samo sinodalnim hodom“, rekao je teolog Söding