Katolička akcija u Austriji zalaže se za „ekologizaciju poreznoga sustava“. Najveće predstavničko tijelo austrijskih laika konkretno predlaže poreznu reformu koja će ekološke ciljeve zaštite od klimatskih promjena povezati s rasterećenjem osoba s nižim primanjima, pojasnio je predsjednik Katoličke akcije Bečke nadbiskupije Walter Rijs na prvosvibanjskom susretu Pokreta katoličkih radnika i radnica (Katholischen Arbeitnehmer/Innen Bewegung -KAB) u Bečkom Novom Mjestu.
Pod geslom „Eko-socijalna porezna reforma s eko-bonusom za sve“ Katolička akcija zalaže se za povišenje poreza za izvore energije koji su odgovorni za globalno zatopljenje, ukidanje subvencija svim projektima koji štete okolišu i isplatu eko-bonusa. To konkretno znači da se viša cijena energije poveže s godišnjom isplatom od 250 eura po odrasloj osobi i 125 eura po djetetu. To bi u prvom redu rasteretilo one koji troše manje energije, dakle one s nižim primanjima. Dio prihoda od eko-poreza trebalo bi uložiti i u promicanje mjera za uštedu energije i smanjenje poreza na dohodak.
Takva bi porezna reforma stvorila 17 400 novih radnih mjesta i smanjila emisiju ugljičnoga dioksida za 3,6 milijuna tona. Usto bi se uveli poticaji za ekološki prihvatljive investicije koje bi Austriju bolje osposobile za budućnost. „Eko-socijalnom poreznom reformom ostvarili bismo važan korak ka transformaciji našega energetskoga sustava“, istaknuo je Rijs.
Uz veće porezno opterećenje smanjila bi se ekološki štetna proizvodnja energije. Istodobno bi većina ljudi pristala na takve mjere samo ako bi im se isplatilo. Stoga je bitno da porezna reforma poveže ekološke sa socijalnim aspektima. Porezna politika samo je jedna od mnogih mjera za očuvanja okoliša i usporavanja globalnoga zatopljenja, no mogla bi biti vrlo važna i djelotvorna. Katolička akcija ponovno podsjeća na riječi ministrice održivosti i turizma Elisabeth Köstinger da je zaštita klime trenutačno najvažniji zajednički projekt cijeloga čovječanstva. Te riječi sada moraju slijediti i djela, ministrica se bi se morala i u Vladi zauzeti za provedbu odgovarajućih mjera, ističe Rijs, koji je upozorio da je globalno zatopljenje u Austriji već dovelo do velikih gospodarskih šteta – samo u šumarstvu godišnje se gubi najmanje 15 do 20 milijuna eura, a veliki je gubitak i zabilježen i kod hidroelektrana zbog razdoblja suše.