Budi dio naše mreže

Crkva Svete Ane, North Fremantle, u Zapadnoj Australiji, središte je okupljanja Hrvata katolika još od davne 1971. godine. Sve započinje dolaskom velečasnog Većeslava Šupuka, svećenika splitsko-makarske nadbiskupije koji je uspio dobiti crkvu od nadbiskupa Pertha, Johna Lancelot Goodyja.

/ mp

Nadbiskup Goody dao je ključeve crkve Svete Ane u North Fremantleu za pastoralne potrebe Hrvata katolika na ovim prostorima, ali pod uvjetom da se za nju brinu i da je održavaju. Ponudio im je također, da kupe polovicu zemlje na kojoj se nalazila ova crkva kako bi sagradili i svoj budući društveni dom. Brzo se proširila vijest da su Hrvati dobili svoju crkvu, donosi dijaspora.hr.

Prva misa na hrvatskom jeziku u crkvi Svete Ane održana je 20. studenog 1971. godine, koju je predslavio velečasni Većeslav Šupuk, a kojeg nakon četiri godine mijenja vlč. Josip Vidaković, svećenik sarajevske nadbiskupije. Dana 17. listopada 1976. vlč. Vidaković blagoslovio je temelje budućeg Hrvatskog društvenog centra, nedaleko od crkve Svete Ane, kojeg je 6. kolovoza 1977. službeno otvorio nadbiskup grada Pertha Sir John Lancelot Goody. Vlč. Josip Vidaković krajem 1978. godine odlučio se vratiti u Europu, ali nije htio napustiti Crkvu Svete Ane, dok se nije pronašao novi hrvatski svećenik.

Na službenim stranicama svih hrvatskih biskupija bila je i obavijest da se traži novi hrvatski svećenik koji bi bio voljan poći u Australiju. Čekalo se šest mjeseci i konačno je providnost dobroga Boga taknula svećenika vrhbosanske nadbiskupije vlč. Nikolu Čabraju koji dolazi u Perth 9. ožujka 1979. godine, a kojega vlč. Josip Vidaković uvodi u posao u sljedeća tri mjeseca, nakon čega odlazi za Njemačku.

Vlč. Čabraja planirao je ostati samo tri godine, a onda se vratiti opet u svoju nadbiskupiju, međutim Bog je imao svoje planove. Vlč. Čabraja još uvijek je u crkvi Svete Ane i ovdje djeluje već 44 godine kao hrvatski svećenik za Zapadnu Australiju.

hkc.com.au

U Zapadnoj Australiji živi oko 30 tisuća Hrvata. Ako se uzme u obzir da nisu svi Hrvati katolici i da su se mnogi izjašnjavali jugoslavenima ili slavima, što je prisutno još i dan-danas, onda se taj broj znatno smanjuje. Samo dobri Bog zna koliko ima njegovih.

Za crkvu Svete Ane, središtu Hrvata katolika u zapadnoj Australiji, svi znaju. U nju dolaze većinom stariji vjernici kojima misa na hrvatskom jeziku puno znači jer je razumiju, a ima i dosta mladih koji su se u ovoj crkvi krstili, pričestili i vjenčali, pa od vremena do vremena navrate, a manji je broj onih koji su redoviti na svetoj misi.

Svake nedjelje imamo dva misna slavlja na hrvatskom jeziku: u 10 sati u crkvi Svete Ane u North Fremantleu i u 12 sati u crkvi Svetoga Lovre na Balcatti, za vjernike sjevernih dijelova Pertha. Na svetim misama okuplja se do 500 vjernika.

Preko 20 godina sam dvaput godišnje (za Božić i Uskrs) posjećivao hrvatsku zajednicu u Carnarvonu, oko 1000 kilometara sjeverno od Pertha. U susretu s njima smo svakako slavili i svetu misu na hrvatskom jeziku. Dva puta sam posjetio i naše zajednice u Kalgoorlieu (rudniku zlata) i Mount Newmanu (rudniku željeza).

Pod pokroviteljstvom našega HKC-a za Zapadnu Australiju, preko 40 godina se održava i Hrvatska etnička škola. U program škole uključeno je učenje hrvatskog jezika i vjeronauka (priprava za sakramente ispovijedi, pričesti i krizme).

U ova četiri desetljeća izredalo se toliko djece i mladih učitelja i učiteljica. Osim svojih pastoralnih dužnosti, velečasni Nikola Čabraja vodi i trosatni tjedni program na Radio Fremantleu, svakoga petka od 19 do 22 sata. Sadržaj prvog sata je duhovnog karaktera, a druga dva posvećena su društvenom životu i radu hrvatske zajednice u Perthu.

Tko su Hrvati u Zapadnoj Australiji? Već u drugoj polovici 19. stoljeća prvi doseljenici iz Hrvatske koji su većinom bili iz Dalmacije, došli su na prostore Zapadne Australije. Središte ranog iseljavanja bio je Perth, zajedno s tada jedinom iseljeničkom lukom Fremantle. Osnovne djelatnosti kojima su se Hrvati ondje u početku bavili bile su poput ribarstva i poljoprivrede, a postupno su se počeli zapošljavati u rudnicima te su počeli naseljavati i rudarske centre u unutrašnjosti.

hkc.com.au

Drugi val iseljavanja uslijedio je nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, a nastavio se i nakon Domovinskog rata, početkom devedesetih godina. Svaki početak bio je vrlo težak. Išlo se prvenstveno trbuhom za kruhom, ali i iz političkih razloga. Hrvati su u početku radili teške poslove. Mnogi su pri dolasku željeli odmah nazad, ali nije se moglo.

Danas Hrvati u Zapadnoj Australiji uživaju veliki ugled. Svojim teškim radom školovali su svoju djecu koja su danas u svim visokim djelatnostima društvenog, kulturnog i političkog života. Oni još razumiju i pomalo govore Hrvatski, ali njihova djeca slabo, skoro nikako. Vrlo dobro znaju gdje je Hrvatska i rado odlaze u posjet mjestima njihovih predaka.

Gdje se okupljaju Hrvati Zapadne Australije? Danas u Zapadnoj Australiji imamo četiri hrvatska društvena kluba i dva nogometna. Tu se oni okupljaju. Osim crkve ondje nalaze jedni druge, a pogotovo stariji koji se svaki dan gase poput lampica. Zato u posljednje vrijeme imam dosta sprovoda, jer prije 44 godine kada sam došao među njih u mojoj 29. godini, oni su tada bili u najboljoj snazi i godinama (od 40 do 60). Svi su oni sada manje ili više preko 80 godina.

hkc.com.au

Naša hrvatska mladež sebe najviše nalazi na nogometnim stadionima. Nogometni klubovi „Western Nights – prije se zvala Croatia“ i Croatia „Gwelup“ su još uvijek aktivni i odrađuju savršeno svoj posao. Ne smijemo zaboraviti i naše folkloraše: Hrvatsku folklornu skupinu “Zagreb“ koji imaju svoje tri skupine: najmlađe, starije i najstarije – njih preko 100 na broju.

Krajem šestog mjeseca ove godine oni nam odlaze na turneju po Hrvatskoj, da tu na izvorima svojih predaka osjete to kulturno blago koje ovdje ljubomorno čuvaju. Također imamo i Hrvatski folklorni ansambl “LADO“ koji već godinama čuva i njeguje bogatstvo hrvatskog folklora poput onog Lada iz Zagreba.

Pri našem Hrvatskom centru u North Fremantleu imam i Hrvatsku dramsku skupinu “Ivan Gundulić“ koja je osnovana 1980. godine u našem HKC-u za Zapadnu Australiju. Osobno sam s njima išao na turneju po Hrvatskoj i Austriji 1999. godine. To je bilo nešto što se nikada ne može zaboraviti.A

Autor: vlč. Nikola Čabraja, hrvatski svećenik za Zapadnu Australiju

Ova zajednica u subotu 23. ožujka predvodit će Krunicu Hrvata svega svijeta koju možete pratiti na ovoj poveznici…

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja