Tijekom posjeta talijanskom gradu koji se nalazi oko 113 kilometara sjeveroistočno od Rima 28. kolovoza, papa je sudjelovao u stoljetnoj tradiciji, Celestinskom oprostu, poznatom na talijanskom kao Perdonanza Celestiniana, piše CNA.

Otvaranje Svetih vrata označilo je ključni trenutak u godišnjem slavlju koje je uspostavio papa Celestin V. 1294. godine.

“L’Aquila je stoljećima održavala na životu dar koji joj je ostavio papa Celestin V. Privilegija je podsjetiti sve da se s milosrđem, i samo s njim, život svakog muškarca i žene može živjeti s radošću”, rekao je papa Franjo u propovijedi tijekom mise u bazilici Santa Maria di Collemaggio u L’Aquili.

„Biti oprošteno znači iskusiti ovdje i sada ono što je najbliže uskrsnuću. Oprost je prijelaz iz smrti u život, iz iskustva tjeskobe i krivnje u iskustvo slobode i radosti. Neka ova crkva uvijek bude mjesto gdje se možemo pomiriti i doživjeti onu milost koja nas diže na noge i daje nam još jednu priliku”, rekao je.

Papa Franjo započeo je jednodnevno putovanje u 7:50 ujutro putujući helikopterom od Vatikana do L’Aquile. Posjetio je gradsku katedralu koja se još uvijek obnavlja nakon što je teško oštećena u potresu 2009. godine u kojem je poginulo više od 300 ljudi.

Papa je nosio zaštitnu kacigu dok je obilazio područje obnove oštećene crkve. S članovima obitelji žrtava potresa razgovarao je na gradskom trgu ispred katedrale, gdje su u mnoštvu bili i domaći zatvorenici. Ljudi su klicali i mahali vatikanskim zastavama dok ih je papa Franjo pozdravljao iz invalidskih kolica.

Papa Franjo je rekao: “Prije svega zahvaljujem vam na vašem svjedočenju vjere: unatoč boli i gubitku, koji pripadaju našoj vjeri kao hodočasnicima, uprli ste svoj pogled u Krista, raspetoga i uskrslog, koji je svojom ljubavlju otkupio besmisao boli i smrti.”

“I Isus vas je ponovno stavio u naručje Očevo, koji ne dopušta da suza padne uzalud, ni jedna, nego ih sve skuplja u svom milosrdnom srcu”, dodao je.

Nakon razgovora s obiteljima žrtava, papa Franjo je papamobilom otputovao u baziliku Santa Maria di Collemaggio u L’Aquili, gdje je slavio misu na otvorenom, izmolio molitvu Anđeo Gospodnji i otvorio Sveta vrata.

Upravo zato što su ponizni u očima ljudi izgledaju slabići i gubitnici, ali zapravo su pravi pobjednici, jer su jedini koji se potpuno pouzdaju u Gospodina i poznaju njegovu volju.

U svojoj kratkoj poruci Anđeo Gospodnji, Papa je izmolio molitvu za narod Pakistana, gdje su bujične poplave ubile više od 1000 ljudi i raselile tisuće drugih.

Papa Franjo također je zamolio zagovor Djevice Marije za dobivanje “oprosta i mira za cijeli svijet”, spominjući Ukrajinu i sva druga mjesta koja pate od rata.

Papa je tijekom posjeta L’Aquili rekao da želi da središnji talijanski grad postane “prijestolnica oprosta, mira i pomirenja”.

“Ovako se mir gradi primanjem i davanjem oprosta”, rekao je.

L’Aquila je mjesto ukopa pape Celestina V., koji je vodio Katoličku crkvu samo pet mjeseci prije svoje ostavke 13. prosinca 1294. Papa, koji je kanoniziran 1313., pokopan je u bazilici Santa Maria u L’Aquili di Collemaggio.

U proljeće, najava Vatikana da će papa Franjo posjetiti L’Aquilu potaknula je nagađanja bez izvora da bi to putovanje moglo biti uvod u ostavku 85-godišnjeg pape.

Kada je 2013. godine Benedikt XVI. postao prvi papa koji je podnio ostavku u gotovo 600 godina, vatikanski promatrači prisjetili su se da je godinama ranije posjetio grob Celestina V. Tijekom svog putovanja 28. travnja 2009. ostavio je na grobu svoj palij — bijelu vunenu odjeću koju su davali nadbiskupi metropoliti. Gledajući unatrag, komentatori su sugerirali da je Benedikt nagovijestio svoju namjeru da podnese ostavku.

Papa Franjo je u svojoj homiliji u L’Aquili pohvalio papu Celestina V. zbog njegove poniznosti i hrabrosti.

Spominjući Alighierijev opis Celestina kao čovjeka “velikog odbijanja”, papa Franjo je istaknuo da Celestina ne treba pamtiti kao čovjeka “ne” – zbog ostavke na papinstvo – već kao čovjeka “da”.

Papa Franjo je rekao: “Uistinu, nema drugog načina da se ostvari Božja volja nego preuzimanjem snage poniznih, nema drugog načina. Upravo zato što su takvi, ponizni u očima ljudi izgledaju slabići i gubitnici, ali zapravo su pravi pobjednici, jer su jedini koji se potpuno pouzdaju u Gospodina i poznaju njegovu volju.”

Polazeći upravo od svoje bijede, poniznost nas tjera da odvratimo pogled od samih sebe i okrenemo svoj pogled prema Bogu.

Na kraju mise, mnoštvo je molilo Litanije svetaca i gledalo kako je papa Franjo ušao u povijest kada je otvorio Sveta vrata bazilike. Prema riječima kardinala Giuseppea Petrocchija iz L’Aquile, papa Franjo je prvi papa koji je otvorio Sveta vrata nakon 728 godina.

Kardinali koji su posjećivali otvarali su Sveta vrata za Celestinsko oproštenje proteklih godina, nakon što je lokalni gradonačelnik pročitao bulu oprosta. Celestin je darovao papinsku bulu L’Aquili, gdje se čuva u oklopljenoj kapeli u tornju gradske vijećnice.

Nakon otvaranja Svetih vrata, papa Franjo je kroz baziliku odvezen do groba pape Celestina V., gdje je proveo trenutak u tihoj molitvi pred relikvijama svog papinskog prethodnika koji je 1313. godine proglašen svetim.

„U duhu svijeta, kojim dominira oholost, današnja nas Božja riječ poziva da budemo ponizni i krotki. Poniznost se ne sastoji u obezvrjeđivanju samog sebe, nego prije u onom zdravom realizmu koji nas tjera da prepoznamo svoj potencijal, ali i svoju bijedu”, rekao je papa Franjo.

„Polazeći upravo od svoje bijede, poniznost nas tjera da odvratimo pogled od samih sebe i okrenemo svoj pogled prema Bogu, Onome koji može sve i koji nam pribavlja ono što sami ne možemo imati. ‘Sve je moguće onima koji vjeruju (Marko 9,23).’”