Međunarodna zajednica 19. kolovoza obilježava Svjetski humanitarni dan posvećen humanitarnim radnicima koji spašavaju žrtve ratova i prirodnih katastrofa. UN je zabilježio da nikada nije bilo više nasilja nad humanitarnim djelatnicima nego prošle godine, a napadi se nastavljaju i u 2020. U samo posljednjih par tjedana ubijeni su humanitarci u Nigeru i Kamerunu, a od početka pandemije u cijelom svijetu su napadani brojni zdravstveni djelatnici.
Generalna skupština UN-a je u prosincu 2008. godine donijela odluku o obilježavanju Svjetskog humanitarnog dana svake godine 19. kolovoza kako bi se doprinijelo podizanju svijesti javnosti o aktivnostima humanitarne pomoći širom svijeta i važnosti međunarodne suradnje u tom pogledu.
Na ovogodišnji Svjetski dan humanitarne pomoći UN je objavio da nikada nije bilo više nasilja nad humanitarnim djelatnicima nego prošle godine, objavila je HINA. Visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet je na svečanosti u Ženevi istaknula da “nikada ne smijemo zaboraviti njihovu ljubav prema čovječanstvu koja ih je dovela do najviše žrtve, njihovih života”‘. Napadi na humanitarne djelatnike su 2019. bili brojniji nego prethodnih godina. Napadnuto je 483 humanitaraca, 125 je ubijeno, 234 ranjeno i 124 oteto tijekom 277 incidenata, navodi UN pozivajući se na bazu podataka istraživačkog centra Humanitarian Outcomes. U odnosu na 2018. radi se o porastu od 18 posto žrtava.
Također, u samo posljednjih tjedana “u užasnim napadima” ubijeni su humanitarni djelatnici u Nigeru i Kamerunu, a od početka pandemije covida-19 brojni zdravstveni djelatnici su napadnuti u cijelom svijetu, ističe UN u priopćenju. Tijekom 2019. većina napada je izvedena u Siriji, Južnom Sudanu, Demokratskoj Republici Kongu, Afganistanu i u Srednjoafričkoj Republici. U Maliju i Jemenu zabilježeno je dvostruko više napada nego godinu dana ranije.
Važnost humanitarnog djelovanja.
Ljudi koji djeluju humanitarno, kako piše isusovac o. Andrew Hamilton za portal Catholic Outlook (Katolička perspektiva), podsjećaju nas kako smo svi pozvani pridonositi društvu koje brine za dobrobit svih svoji članova, da se s posebnom pažnjom posvećujemo onima koji su najranjiviji i da želimo dobrodošlicu strancima. Svjetski dan humanitarne pomoći pravedno je slijep na razlike u vjeri, političkim stavovima i spolu ljudi kojima je posvećen. U vremenima krize muslimani, kršćani, budisti, hindusi, ateisti, ali i ljudi bez čvrstog političkog ili religijskog uvjerenja, udružuju se kako bi pomogli onima kojima je pomoć potrebna.
Ove godine, Svjetski dan humanitarne pomoći posebno je posvećen ženama koje su dale svoj život za druge. Naglasak je na ženama zbog njihovog doprinosa koji je često zanemaren, ali i zato što žene dotiču ljudska srca na jednoj posebnoj dubini. Daju se na duge staze zajednicama koje su pod prijetnjom, a njihovo zajedništvo s obiteljima i ranjivim ljudima je intimno, ne-prijeteće i duboko ohrabrujuće. U mnogim zajednicama koje su pod velikim pritiskom, najsnažniju i najdjelotvorniju brigu za najslabije članove društva pokazuju upravo žene.