„S ovim izgonom, broj svećenika i časnih sestara koji su prognani, protjerani ili im je zabranjen ulazak dosegao je 309. Više od 95 % su Nikaragvanci“, izjavila je istraživačica u egzilu Martha Patricia Molina.

Molina je autorica izvješća „Nikaragva: Progonjena Crkva“, koje u svom posljednjem izdanju u kolovozu 2025. navodi da je diktatura izvela 1070 napada na Katoličku Crkvu i zabranila 16 500 procesija od 2018., te ti brojevi svakodnevno rastu, donosi EWTN News.

Nikaragvanska istraživačica navodi da diktatura Daniela Ortege i njegove supruge i supredsjednice „govori o ljubavi i pomirenju, ali njihovi postupci nisu u skladu s njihovim riječima. Oni nastavljaju napadati Katoličku Crkvu.“

Njihovi postupci nisu u skladu s njihovim riječima

Vlč. Reyes je protjeran prošlog tjedna nakon što su ga pritvorili i ispitivali službenici nikaragvanske imigracije u međunarodnoj zračnoj luci Managua. Svećenik se vraćao u zemlju nakon dvije godine provedene u Španjolskoj.

Svećenik iz biskupije León, kojeg novine nisu identificirale, rekao je da je vlč. Reyes, koji je bio odgojitelj u sjemeništu, „priveden, ispitivan o svom putovanju u Španjolsku i zašto se vratio u zemlju, te nakon dugotrajnog ispitivanja odbijen mu je ulazak te je poslan natrag u Španjolsku“.

PROČITAJTE Zabrana unošenja Biblije u Nikaragvu izazvala zabrinutost

Nije bilo posredovanja biskupa Leóna mons. Sócratesa Renéa Sándiga Jiróna, jedinog nikaragvanskog biskupa koji je glasovao na predsjedničkim izborima 2021. (ostali su bili suzdržani) u kojima je Ortega ponovno izabran, što su međunarodni promatrači opisali kao farsu.

ACI Prensa kontaktirala je biskupiju León da bi se raspitala o Reyesovom slučaju. Biskupija do objave članka nije odgovorila.

Ređenje novih đakona ili svećenika nije dopušteno

Ozbiljan problem predstavlja nemogućnost pronalaska zamjena za one svećenike koji više nisu u zemlji jer diktatura također ne dopušta nova ređenja đakona i svećenika u Jinotegi, Matagalpi, Estelíju i Siuni.

Četiri biskupije koje spominje Molina nemaju biskupe prisutne u Nikaragvi. Biskup Carlos Herrera, biskup Jinotege i predsjednik biskupske konferencije protjeran je iz zemlje u studenom 2024. nakon što je kritizirao gradonačelnika koji je ometao misu puštanjem glasne glazbe ispred crkve.

Kritizirao gradonačelnika koji je ometao misu puštanjem glasne glazbe ispred crkve

Biskup Matagalpe mons. Rolando Álvarez, kritičar diktature, deportiran je u Rim u siječnju 2024. nakon što je proveo više od 18 mjeseci u pritvoru. Istodobno je deportiran i biskup Sinue mons. Isidoro Mora.

Ova trojica biskupa, zajedno s pomoćnim biskupom Manague mons. Silviom Báezom koji je 2019. morao napustiti Nikaragvu, susreli su se 2025. s papom Lavom XIV.

Báez: Totalitarni režimi imaju „mnogo načina“ da „oduzmu život i ubijaju“

„Suučesnička šutnja također ubija. U društvenom životu, šutjeti i ne osuđivati nepravdu znači ubiti dostojanstvo pojedinaca i nadu nacija… U totalitarnim režimima naših zemalja postoji mnogo načina na koje se oduzima život i ubija“, rekao je mons. Báez u propovijedi na misi 15. veljače u crkvi sv. Agate u Miamiju.

Istaknuo je da su „oduzimanje slobode ljudima, ocrnjivanje neistinama i okrutnost prema njima ubojite radnje. Oni koji zatvaraju nevine ljude samo zato što misle drugačije su zločinci“.

Oni koji zatvaraju nevine ljude samo zato što misle drugačije su zločinci

„Tako i oni koji tjeraju ljude u izgnanstvo ili im oduzimaju državljanstvo, oduzimaju im živote kao građanima. To je oblik ubojstva i zločin protiv čovječnosti koji ne zastarijeva. Nemojte misliti da ćemo u diktaturama poput ove u mojoj zemlji te zločine zaboraviti“, istaknuo je.

„Ja sam žrtva smrti u građanskom smislu; oduzeli su mi državljanstvo. Kao da ne postojim. I ovaj će zločin, kao i onaj počinjen nad drugim Nikaragvancima koji su doživjeli istu sudbinu, biti kažnjen kad-tad“, rekao je biskup.

„Sve su to stvarni zločini“, rekao je, „i ova gnusna djela nisu samo hirovi poremećenih i zlih ljudi. Nisu samo pravne nepravilnosti ili kršenja međunarodnih normi. To su pravi zločini, a oni koji su ih počinili moraju se suočiti s pravdom prije ili kasnije.“

O razmjerima progona kršćana u Nikaragvi izvješten je i papa Lav XIV.