Nadbiskup Vincenzo Paglia, predsjednik Papinske akademije za život, pridružio se čileanskom ministru poljoprivrede dr. Estebanu Valenzueli i glavnom ekonomistu FAO-a dr. Máximu Toreru u sjedištu agencije Ujedinjenih naroda za Latinsku Ameriku u Čileu kako bi održao govor na temu: "Spriječiti i smanjiti gubitke i rasipanje hrane."
Nadbiskup Paglia trenutno je u pohodu Latinskoj Americi s fokusom na probleme socijalne ugroženosti, javlja Vatican news.
Odbacivanje ljudi je nedopustivo
Predsjednik Papinske akademije za život otvorio je temu podsjetivši na riječi pape Franje upućene Europskoj federaciji banaka hrane 18. svibnja 2019.: „Odbaciti hranu znači odbaciti ljude“.
“Ovo odbacivanje ljudi, a ne hrane, nepodnošljivo je, užasno i izvor je ogromne sramote. I za to smo odgovorni pred Bogom i poviješću.”
Odbaciti hranu znači odbaciti ljude.
Nadbiskup Paglia usredotočio se na situaciju u Latinskoj Americi, čiji otpad hrane čini samo 6% globalnog otpada. Naizgled pozitivan podatak, koji, međutim, “postaje tragičan ako prestanemo razmišljati o hrani da bismo gledali ljude”.
Osvrnuo se na 47 milijuna pothranjenih ljudi u Latinskoj Americi, te na stopu rasta koja je donijela konkretne i dramatične posljedice, primjerice, na Haitiju.
“Posjetio sam sirotinjske četvrti Port au Princea, susreo sam ljude napuhnute od nezdrave hrane ili iscrpljene kroničnom pothranjenošću.” Kako je moguće skrenuti pogled i ne učiniti ništa?”
Promjene paradigmi
Nadbiskup Paglia predložio je promjenu u načinu na koji bi ljudi trebali gledati na ovaj problem: “Od bacanja hrane do otpada ljudskih života”.
Susreo sam ljude napuhnute od nezdrave hrane ili iscrpljene kroničnom pothranjenošću.
Također je pozvao na razmišljanje o promjeni paradigme: “Ne možemo si priuštiti poimanje hrane u čisto ekonomskoj i tržišnoj logici.”
Nadbiskup Paglia podsjetio je na riječi Franje u poruci za Dan hrane 2021., gdje je ustvrdio kako „borba protiv gladi zahtijeva da nadvladamo hladnu logiku tržišta, pohlepno usredotočenu na puku ekonomsku korist i na smanjenje hrane.”
„Pazite“, upozorio je nadbiskup Paglia, „solidarnost nije samo osjećaj dobronamjernosti i brige za one koji su slabiji i obespravljeniji“.
Borba protiv gladi zahtijeva da nadvladamo hladnu logiku tržišta, pohlepno usredotočenu na puku ekonomsku korist i na smanjenje hrane.
„Ozbiljno ćemo se pozabaviti bacanjem hrane tek kada shvatimo da se ono ne može povezati s problemom jedinstvenog tržišta, s nečim što se može definirati i izmjeriti u tablicama, statistikama i učinku. Ljudski životi nadilaze sve ovo.”
Pozivajući se još jednom na obraćanje pape Franje Europskoj federaciji banaka hrane, nadbiskup Paglia je istaknuo kako: “Borba protiv užasne pošasti gladi također znači i borbu protiv otpada.”
“Otpad je najgrublji izraz odbacivanja. Sjetite se – Isus, nakon što je nahranio mnoštvo, tražio je da se skupe ostaci kako se ništa ne bi izgubilo (Iv 6,12). Okupite da biste redistribuirali, a ne proizvodite da biste raspršili.”
Sve na Zemlji je dobro
„Logika odbacivanja toliko je daleko od evanđeoske poruke“, ustvrdio je predsjednik Papinske akademije za život, ističući kako „Biblija već na prvoj stranici govori da je sve na Zemlji dobro“.
Sjetite se – Isus, nakon što je nahranio mnoštvo, tražio je da se skupe ostaci kako se ništa ne bi izgubilo (Iv 6,12).
“Mora biti mjesta za sve”, ustvrdio je nadbiskup Paglia, povezujući paralelu s “prispodobom o siromašnom Lazaru i bogatašu”, koja “strogo osuđuje svaku marginalizaciju”.
Tijekom svog obraćanja, nadbiskup Paglia usredotočio se i na borbu protiv kulture “rezignacije”.
Svi govore da je bacanje hrane loše i najavljuju mjere u tom smislu; ali onda su radnje bljutave, ‘činite što možete, znate da nikad ne možemo u potpunosti eliminirati otpad’.”
“Možemo li se pomiriti s 47 milijuna pothranjenih ljudi u Latinskoj Americi?” upitao je nadbiskup Paglia. “Možemo li površno tretirati činjenicu da nas FAO podsjeća da bismo sa 69 kilograma hrane koju godišnje baci svaki stanovnik ovog kontinenta mogli značajno pridonijeti prehrani 30 milijuna ovih ljudi?”
Svi govore da je bacanje hrane loše i najavljuju mjere u tom smislu; ali onda su radnje bljutave, ‘činite što možete, znate da nikad ne možemo u potpunosti eliminirati otpad’.
Tri područja djelovanja
Na kraju svog govora, predsjednik Papinske akademije za život predložio je tri konkretna područja djelovanja.
Prvo, implementacija podataka o bacanju hrane na latinoameričkom kontinentu ondje gdje je “najmanje dostupnih podataka o fenomenu bacanja hrane”, kako bi se osjetila “prava težina ovog skandala”.
“Možemo li se pomiriti s 47 milijuna pothranjenih ljudi u Latinskoj Americi?” upitao je nadbiskup Paglia. “Možemo li površno tretirati činjenicu da nas FAO podsjeća da bismo sa 69 kilograma hrane koju godišnje baci svaki stanovnik ovog kontinenta mogli značajno pridonijeti prehrani 30 milijuna ovih ljudi?”
Drugo, nadbiskup Paglia izrazio je nužnost da se svi dijelovi uključeni u takozvani prehrambeni lanac udruže kako bi riješili pošast bacanja hrane.
“Kada jednu odgovornost apsolutizirate u odnosu na druge, uvijek čekate da netko drugi nešto učini i osuđujete cijeli proces na neuspjeh.”
Treće i posljednje polje intervencije zahtijeva drugačiji kulturni pristup. Hrana je “život ljudi i društva”, rekao je predsjednik Papinske akademije, pozivajući na “odgovoran, čak i duhovni pristup”.
„Ako je čovjek svjestan svoga dostojanstva i dostojanstva svojih bližnjih, tada manje rasipa, te jelo čini duboko ljudskim činom. ”
Nadbiskup Paglia zaključio je svoje obraćanje citirajući odlomak iz knjige proroka Izaije, govoreći o “Božjem snu za čovječanstvo” – gozbi kojoj mogu pristupiti svi narodi na zemlji. “Dobra i obilna hrana za sve .. Možda najljepša i najistinitija slika Neba”, zaključio je.