„Korona kriza je pokazala da tehnologija nudi ogromne mogućnosti, ali i da je ne može zamijeniti ljudska interakcija. Zato je bilo važno razgovarati o dalekosežnim moralnim, etičkim i društveno-političkim dilemama koje razvoj donosi, posebno u doba krize, i koje predstavlja za čovječanstvo te koja je uloga kršćanskih lidera u cijelom tom procesu“, rekla je za Hrvatsku katoličku mrežu Marijana Petir nakon povratka sa skupa.
Znanost, tehnologija te budućnost slobode i demokracije: zacrtavanje vlastite vizije dostojanstvenoga i slobodnoga života – bila je tema ovogodišnje konferencije kršćanskih lidera koja je održana posljednjega kolovoškoga vikenda u Frascatiju pokraj Rima. Svake godine Međunarodna mreža katoličkih zakonodavaca (ICLN) okuplja političare iz cijeloga svijeta, a poziv da četiri dana – od 26. do 29. kolovoza – bude s kolegama koji dijele ista uvjerenja imala je ovoga ljeta i zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir, a u sklopu programa bila je održana i audijencija kod pape Franje. Ona je bila jedina pozvana iz Hrvatske, a prepoznata je kao kršćanska liderica iz političkoga i javnoga života i crkava te stručnjakinja čiji su zauzeti rad i zalaganje za zaštitu općeljudskih vrijednosti šire prepoznati.
Moralne i etičke dileme uz korona-krizu
„Vjerojatno nije postojalo drugo razdoblje u ljudskoj povijesti kada su znanstveni i tehnološki iskoraci izazvali toliko pozornosti. Korona kriza je pokazala da tehnologija nudi ogromne mogućnosti, ali i da je ne može zamijeniti ljudska interakcija. Znanost se još jednom pokazala vrlo korisnom, ali ne konačnom. Zato je bilo važno razgovarati o dalekosežnim moralnim, etičkim i društveno-političkim dilemama koje razvoj donosi, posebno u doba krize, i koje predstavlja za čovječanstvo te koja je uloga kršćanskih lidera u cijelom tom procesu“, rekla je za Hrvatsku katoličku mrežu Marijana Petir nakon povratka sa skupa.
Drugoga dana okupljanja sudionike Međunarodne mreže katoličkih zakonodavaca u Vatikanu je primio papa Franjo u posebnu audijenciju i pozvao ih da uvijek imaju na umu dobro čitavoga društva. a ne posebnih interesa. Svoje dojmove s toga susreta prenijela je Petir rekavši: „Uvijek je pravi blagoslov i radost susresti Svetoga Oca. U kratkom osobnom razgovoru dotaknuli smo se tema kanonizacije bl. Alojzija Stepinca te uloge kršćanskih lidera u pružanju pomoći progonjenim kršćanima diljem svijeta.“
Prepoznata hrvatska pomoć
Upravo je to tema o kojoj često progovara i Petir u Hrvatskoj, ali i ranije kao zastupnice u Europskom parlamentu, a upravo je njezin amandman prošle godine usvojen kojim se osiguralo 1,5 milijuna kuna za stipendije za preddiplomski i diplomski sveučilišni studij mladim kršćanima iz zemalja u razvoju. „Ta je aktivnost posebno pozdravljena tijekom konferencije i istaknuta kao poticaj drugima na djelovanje. Drago mi je da sam taj naš projekt imala prilike za kratkoga susreta predstaviti i državnom tajniku Svete Stolice kardinalu Pietru Parolinu te patrijarhu sirijske pravoslavne crkve Moran Mor Ignaciju Aphremu II.“, rekla je Petir za HKM.
Istaknula je i kako je nastavak napada, globalno i u različitim oblicima, na slobodu savjesti, vjeroispovijesti i slobodu govora iziskuje konkretne aktivnosti političara, a posebice onih koji se deklariraju kao kršćani, a tu je posebno istaknula mađarsku pomoć progonjenim kršćanima i crkvama u Africi, Aziji i na Bliskom Istoku.
Nadstranački savez
Inače, Međunarodnu mrežu katoličkih zakonodavaca prije 11 godina osnovali su praktični katolici i ostali kršćanski zastupnici iz različitih zemalja, a smatra se nezavisnim i nadstranačkim savezom zastupnika koji djeluju iz kršćanskih uvjerenja.