Crkva Melkitske grkokatoličke eparhije u Tiru, Libanon, pogođena je projektilom u izraelskim zračnim napadima na jug te zemlje 9. listopada, ubivši najmanje osmero ljudi.
Vijest o napadu na katoličku crkvu i ubojstvu nevinih objavio je britanski ogranak Zaklade papinskog prava Pomoć Crkvi u nevolji (ACN).
Lokalni izvori rekli su ACN-u da crkva, smještena u gradu Derdghaya, pruža utočište ljudima koji su raseljeni zbog sukoba. Svećenička kuća i trokatnica u kojoj su bili župni uredi također su potpuno uništeni drugim projektilom, prenosi Nedjelja.
Apel za prekid vatre
Papa Franjo je na platformi X 11. listopada apelirao za mir na Bliskom istoku: „Sve nacije imaju pravo postojati u miru i sigurnosti: njihovi teritoriji ne smiju biti napadnuti, njihov suverenitet mora se poštivati i jamčiti kroz dijalog i mir.“
U dodatnoj objavi od na računu Pontifex piše: „Potičem na trenutni prekid vatre na svim bojištima na Bliskom istoku, uključujući Libanon. Molimo zajedno za Libanonce, posebno za stanovnike juga koji su prisiljeni napustiti svoja sela, kako bismo se što prije mogli vratiti i živjeti u miru.“
Nećemo pokleknuti pred mržnjom.
Papi je „najiskreniju zahvalnost“ za njegovu blizinu i suosjećanje izrazio jeruzalemski latinski patrijarh kardinal Pierbattista Pizzaballa. U ime katoličkih poglavara i svih vjernika Svete zemlje uputio mu je pismo objavljeno u izdanju lista L’Osservatore Romano 11. listopada
Patrijarh je također primijetio da je Sveti Otac bio „jedini svjetski vođa“ koji je prepoznao „ljudsku patnju svih“ u cijelom tom području.
Kardinal Pizzaballa je naveo kako Crkva odgovara „oružjem ljubavi“ na nepovjerenje koje se čini sve više i više širi među svim onima koji su uključeni u sukob.
„U ovom kontekstu duboko ukorijenjene mržnje postoji potreba za empatijom, za gestama i riječima ljubavi koje, čak i ako ne mijenjaju tijek događaja, donose utjehu“, napisao je patrijarh.
Također je izričito ustvrdio da se ljudi ne smiju prepustiti logici zla i mržnje. „Nećemo se prepustiti događajima koji nas, čini se, razdvajaju; nego ćemo uvijek nastojati biti graditelji žedni mira i pravde“, istaknuo je.
Za patrijarha je od velike važnosti svjedočanstvo mnogih muškaraca i žena u Svetoj zemlji koji su, unatoč tomu što su čak i na osobnoj razini bili pogođeni nasiljem, imali hrabrosti oprostiti. Ovaj „mali ostatak“, nastavio je, mogao bi biti početna točka za ponovnu izgradnju odnosa i povjerenja koji su narušeni.
„Od ovog teškog trenutka, moramo naučiti naše odnose učiniti još jačim i iskrenijim u budućnosti, kako bismo izgradili autentične i ozbiljne kontekste mira i poštovanja“, rekao je patrijarh.