Upoznajte fascinantnu povijest opatije Bonneval i njezine tvornice čokolade!
Smještena u Oksitaniji u Francuskoj, opatija Bonneval osnovana je 1147. godine. Prvotno je zajednica bila dom cistercita koji su protjerani tijekom Francuske revolucije. Od 1875. tamo je boravilo oko 20 trapistkinja, a od 1878. ove redovnice upravljaju tvornicom čokolade uz svoju svakodnevnu službu. Njihovu kratku povijest donosi ChurchPop.
Bila jednom jedna opatija Bonneval
Povijest Bonnevala počinje 1143. godine kada je biskup Cahorsa, Guillaume de Calmont d’Olt, koji je posjedovao obiteljski dvorac s pogledom na mjesto Espalion u južnoj Francuskoj, doveo sedam cistercitskih redovnika iz opatije Mazan en Vivarais s njihovim priorom Adhemarom, uzorom ondašnjega monaštva.
Ubrzo su se zvanja množila i zajednica se obogatila. Redovnici su se na kraju preselili na mirnije mjesto na kraju bona val (“dobra dolina”) i krenuli graditi opatiju Bonneval!
U 12. i 13. stoljeću samostan je dostigao svoj vrhunac, kako po broju redovnika tako i po dobrima i imetku. No nažalost, opatija Bonneval mnogo je pretrpjela zbog sukoba svog vremena. Prvo su se suočili sa Stogodišnjim ratom i sukobima s Englezima u 14. stoljeću, potom s vjerskim ratovima Europe u 16. stoljeću i ustancima u Kraljevini Francuskoj početkom 17. stoljeća. Razdoblje svih tih sukoba u svakom pogledu je slabilo zajednicu, a izazvalo je i odlazak braće i postulanata i utjecalo na primjenu redovničkih pravila.
Kaos u opatiji Bonneval
Revolucija je dodatno otežala okolnosti. Oslabljeni i razoreni, monasi više nisu mogli pomagati siromasima. Ipak, država je tolerirala opatiju zbog te aktivnosti. Monasi su bili prisiljeni prekinuti svakodnevnu podjelu kruha na vratima samostana, što je izazvalo nerede.
Sve se, međutim, promijenilo na Veliki četvrtak 1791. Prema arhivu Espaliona, “gomila prosjaka” prisilila je opatiju da pozove Nacionalnu gardu. Tijekom tog događaja, braća i 50-ak seljaka sklonili su se u jednu od ćelija opatije kako bi se oduprli bijesnoj gomili. Nacionalna garda je uspostavila red i protjerala 13 preostalih redovnika.
Samo je brat Jean-Jacques Seconds odbio potpisati građanski ustav (koji bi ga spasio od uhićenja) te je stoga deportiran.
Nakon toga, opatija Bonneval podijeljena je na parcele i prodana. Postupno se, zatim, pretvorila u kamenolom. Bio je to kraj više od šest stoljeća povijesti.
Povratak opatije Bonneval i nastanak tvornice čokolade
Godine 1850. lokalni svećenik prvi je predložio da se tamo nasele redovnici trapisti, no bio je odbijen jer se smatralo da je mjesto predivlje i neprikladno za poljoprivredu. Konačno, 1875., hrabre redovnice trapistkinje iz Maubeca u Francuskoj prihvatile su poziv biskupa Rodeza da tamo žive. Obnova je započela u rujnu te godine.
Po njihovom dolasku, opatija Bonneval bila je u ruševinama, crkva pod vedrim nebom, a klaustar više nije ni postojao. Tako su farmu koristile kao privremeni samostan. Redovnicama je, naravno, bilo tijesno, ali im barem nije bilo hladno. Na sreću, ovisile su o pomoći Dom Emmanuela, redovnika iz opatije Aiguebelle. Radovi su započeli 19. srpnja 1877. godine nakon blagoslova prvog kamena. Izvorni plan je sačuvan, kao i zidovi debljine 2 metra.
Hvala, Dom Emmanuel!
Zahvaljujući energičnom Dom Emmanuelu, sestre su se počele baviti samostanskim obrtom. Pod njegovim su vodstvom razvile malu tvornicu čokolade u Bonnevalu, čime su osigurale svoju financijsku autonomiju.
Strma tla područja otežavala su, naime, dobru obradu zemlje, stoga je osloniti se na poljoprivredu, posebnost trapističkog reda, bilo uistinu nemoguće.
Tvornica čokolade Abbey of Bonneval, pokretana hidrauličnim motorom koji je svoju snagu crpio iz riječne struje, brzo je doživjela zamah.
Nakon toga su sestre pobijedile na brojnim regionalnim natjecanjima:
1884. žiri regionalnog natjecanja u Rodezu dodijelio im je zlatnu medalju.
1895. njihova je čokolada na izložbi u Bordeauxu dobila brončanu medalju, najvišu nagradu za stakve proizvode.
1927. majstor za proizvodnju čokolade obučio je redovnice, odajući im svoje tajne.
Opatija Bonneval danas
Danas u opatiji Bonneval živi 21 trapistkinja (cisterciti strogog poštivanja) koje slijede pravilo svetog Benedikta ora et labora (moli i radi).
Prva od sedam dnevnih službi je u 4:30 ujutro. U međuvremenu sestre marljivo rade na sušenju kakaa te miješanju prema receptu, stavljanju u kalupe, pakiranju čokolade itd., pazeći, dakako, na neometano funkcioniranje pansiona i opatije: čišćenje, pranje, kuhanje… I zaista nemaju vremena za dosadu!