Uoči važne utakmice hrvatske nogometne reprezentacije na SP u Katru, pročitajte kako žive kršćani u toj arapskoj zemlji. Primjerice, kada o. Charbel Mhanna treba nabaviti misno vino, može to učiniti na jedinom mjestu na kojemu se stanovnicima Katra prodaje alkohol i pritom mora koristiti posebnu karticu koju izdaje katarska Vlada.
Zabrana piva na stadionima Svjetskoga prvenstva u nogometu 2022. razljutila je mnoge nogometne navijače koji su doputovali na Arapski poluotok sudjelovati u međunarodnome sportskom događaju. Ali katarski zakoni o alkoholu samo su manja restrikcija u usporedbi s čime se katolički svećenici suočavaju, služeći u zemlji s muslimanskom većinom, gdje je zabranjeno javno izlaganje kršćanskih simbola, prenosi Catholic world report.
Otac Mhanna u Katru živi devet godina. Podrijetlom je iz Libanona, a u crkvi Gospe od Krunice u Dohi služi maronitskim katolicima koji žive u Katru, kao i talijanskim i francuskim govornim zajednicama.
U intervjuu na arapskom za ACI Mena, o. Mhanna je objasnio da na crkvenim zgradama u Katru nema zvona ni križeva. “Usto, nije moguće propovijedati ili dati sakrament krštenja potomcima nekršćana ili se obratiti iz jedne religije u drugu”, upozorava o. Mhanna.
Dodao je da se crkve smatraju veleposlanstvima kojima se bavi katarsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Crkva Kraljice krunice u Katru / Foto: catholicworldreport.com
Vjerske procesije dopuštene su samo unutar zidina Katarskoga vjerskog kompleksa, otvorenog 2008. godine, za šest različitih Crkava: Rimokatoličku, Anglikansku, Sirijsku pravoslavnu, Grčku pravoslavnu, Koptsku pravoslavnu i međudenominacijsku skupinu za indijske kršćane iseljeničke zajednice.
“Kopije Biblije mogu se dijeliti samo unutar spomenutog kampusa”, upozorava o. Mhanna.
S druge strane, istaknuo je da se zbog svojih propovijedi nije suočio s nikakvim cenzurama i da može slobodno služiti katolicima u Katru, od kojih su mnogi strani radnici: “Bez problema dijelimo euharistiju pacijentima u bolnicama, a možemo moliti i na grobljima, gdje postoje grobnice za nemuslimane. Također, imamo punu slobodu propovijedanja. Nitko se nikada nije miješao u moje propovijedi. Svoju duhovnost naviještamo bez ikakvih ograničenja”, dodao je.
Međutim, kada su u pitanju brakovi, svećenik smije slaviti samo vjenčanje između dvoje kršćana: “Ako se kršćanin želi vjenčati s muslimankom ili kršćanka s muslimanom, ne mogu se vjenčati u našoj crkvi. Obično ih pozivamo da se vjenčaju u drugoj zemlji.”
U Apostolskom vikarijatu za Arapski poluotok procjenjuju da u Katru živi između 200 i 300 tisuća katolika. Svi su radnici migranti, uglavnom s Filipina i iz Indije. Prema izjavi Apostolskog vikarijata, zapošljavanje i pravila logora nekima od tih radnika mogu onemogućiti sudjelovanje u katoličkim liturgijama. Katolička zajednica također se bori s ograničenjima broja svećenika koji smiju djelovati u zemlji i ograničenim kapacitetom svoje crkve unutar vjerskog kompleksa.
Crkva sv. Šarbela / Foto: catholicworldreport.com
O. Mhanna trenutno nadzire izgradnju nove katoličke crkve u Katru – maronitske katoličke crkve koja će moći primiti 1500 ljudi. “Država Katar osigurala je zemlju na kojoj danas možemo graditi crkvu sv. Charbela. Crkva je pred dovršenjem”, zaključuje o. Mhanna.