Papa Franjo i Ahmad al-Tayyib, veliki imam džamije i sveučilišta Al-Azhara, potpisali su 4. veljače 2019. Deklaraciju iz Abu Dhabija kojom pozivaju na ponovno otkrivanje uzajamnoga bratstva u svrhu zajedničkoga promicanja pravednosti i mira, jamčeći ljudska prava svima, zaštitu obitelji, nediskriminiranje i vjersku slobodu.
Prošla je godina dana od potpisivanja povijesnoga Dokumenta o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život. Taj vrlo važan dokument, i to ne samo za odnose između kršćanstva i islama, u Abu Dhabiju su, 4. veljače prošle godine, potpisali papa Franjo i veliki imam Ahmad al-Tayyib, dajući kao putokaz kulturu dijaloga, zajedničku suradnju i uzajamno poznavanje, piše Vatican News. Dokument poziva na prekid ratova te osuđuje terorizam i nasilje, posebice ono koje se skriva iza vjerskih razloga. Vjera vodi vjernika da u drugom vidi brata kojega treba poduprijeti i voljeti, stoji u predgovoru dokumenta.
Religije su mostovi među narodima.
Dokument je potpisan na kraju međureligijskog susreta u kulturnom centru Founder’s Memorial u Abu Dhabiju, u okviru apostolskoga putovanja pape Franje u Ujedinjene Arapske Emirate, na kojemu je bio od 3. do 5. veljače 2019. Tijekom susreta Papa je istaknuo da nema alternative; ili ćemo zajedno graditi budućnost ili budućnosti neće biti. “Posebno religije ne smiju odustati od hitne zadaće izgradnje mostova između naroda i kultura. Došlo je vrijeme da se religije aktivnije, hrabro i odvažno, zauzmu, bez pretvaranja, kako bi pomogle da u ljudskoj obitelji dozrije sposobnost za pomirenje, viđenje nade i konkretni putevi mira”, istaknuo je papa Franjo.
Dokument od svih ljudi traži da se zauzmu u širenju kulture tolerancije, suživota i mira, prekidajući ratove, zaustavljajući uništavanje okoliša, kulturno i moralno propadanje te ostvarujući pravednu raspodjelu prirodnih bogatstava. Papa i veliki imam, osim toga, podsjećaju koliko su bitni obitelj i poštovanje života te u dokumentu osuđuju svaku praksu koja ugrožava život, poput genocida, terorizma, prisilnih preseljenja, trgovine ljudskim organima, pobačaja i eutanazije, ali i politika koje sve to podupiru.
Ističu također da religije nikada ne potiču na rat i ne pobuđuju osjećaje mržnje, neprijateljstva ili ekstremizma. Ne pozivaju na nasilje ili prolijevanje krvi. Ta su zla plod zastranjivanja vjerskoga naučavanja, političkoga iskorištavanja religija te tumačenja nekih skupina ljudi vjere. Zbog toga se od svih traži da prestanu rabiti Božje ime kako bi opravdali djela ubojstva, izgnanstva, terorizma i ugnjetavanja. Papa i veliki imam podsjećaju da Boga ne treba štititi ni od koga te izražavaju želju da se Njegovo ime ne rabi za zastrašivanje ljudi.
Sloboda je pravo svake osobe.
Dokument potvrđuje također da je sloboda pravo svake osobe. Svaki pojedinac ima pravo na slobodu vjerovanja, mišljenja, izražavanja i djelovanja. Pluralizam i raznolikost religija, boje kože, spola, rase i jezika, mudra su Božja želja. Zbog toga se osuđuje primoravanje ljudi da pristupe određenoj religiji ili određenoj kulturi, kao i nametanje stila civilizacije koju drugi ne prihvaćaju. Napominje se i da je potrebno zauzeti se za to da se u našim društvima utvrdi pojam punoga građanskog prava te da se odustane od diskriminirajućeg pojma manjina koji sa sobom nosi osjećaj izoliranosti i inferiornosti.
Ističe se i prijeko potrebno priznavanje prava žene na obrazovanje, rad i uživanje političkih prava, nastojeći osloboditi ženu povijesnih i društvenih pritisaka suprotnih načelima njezine vjere i dostojanstva. Potrebno je također zaštititi ju od iskorištavanja. Zbog toga valja prekinuti svu nečovječnu praksu i vulgarne običaje koji ponižavaju dostojanstvo žene, te raditi na promjeni zakona zbog kojih žene ne uživaju u potpunosti svoja prava.
Na kraju, traži se da dokument postane predmet istraživanja i razmatranja u svim školama, na sveučilištima i u odgojnim i obrazovnim ustanovama te simbol zagrljaja između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga.