Budi dio naše mreže

Malo ljudi u Tivtu i Boki znaju za priču koja stoji iza male i skladne kamene crkve u Krašićima, a reljef i natpis na njenom pročelju podsjećaju na herojstvo sudionika Viške bitke 1866 – one “ribare” kako ih je prezrivo nazvao talijanski admiral Persano, aludirajući na činjenicu da su preko 80 posto posada austro-ugarsih brodova kod Visa prije 150 godina, činili pripadnici južnoslavenskih naroda – naši ljudi iz Istre, Like, Dalmacije i Boke Kotorske.

/ dz

Bokeljski mučenici Petar, Andrija i Lovro štuju se u kotorskoj i dubrovačkoj biskupiji. Vjerojatno su mučenici iz rimskih vremena. Prema nekim izvorima iz 1249. godine bili su mučeni od strane krivovjeraca. Zemni ostatci su im nađeni u Lepetanima (Plavda), gdje im je na čast podignuta crkva u XIII. stoljeću. Moći su im prenesene u Dubrovnik oko 1250. godine. U Dubrovniku njima u čast bila je podignuta, kako kaže nadbiskup Andrija Zmajević, veličanstvena crkva (magnificum templum). Stradala je u potresu 1667. godine. Nova, sagrađena na njenom mjestu, srušena je 1801. godine. Danas njima u čast postoji oltar u dubrovačkoj katedrali. Također se i u kotorskoj katedrali čuvaju njihove relikvije. Kotorani su im oko 1250. godine sagradili crkvu koja se u arhivskim spisima spominje 1324. godine. U Krašićima je podignuta nova crkva njima u čast 1901. godine.

Liturgijski se slave 07. srpnja.

Crkva Svetih Mučenika u Krašićima je hram koji pripada Hercegnovskom dekanatu Kotorske biskupije

Posvećena je Bokeškim mučenicima, maloj braći, ranokršćanskim bokeljskim mučenicima, Petru, Andriji i Lovri. Izgradio ju je heroj Viške bitke admiral Maksimilijan Daublebski von Šternek, nekoliko desetljeća nakon bitke, koja se dogodila 1866. Zemljište za gradnju crkve je poklonila obitelj Slavović iz Krašića. Gradnja je završena 1901. Iznad ulaza je mramorni reljef sa prikazom Viške bitke, scenom potonuća talijanskog broda Re d’Italij, nakon sudara sa Šternekovim brodom Ferdinand Maks. Iznad reljefa je tekst na latinskom u kojem je spomenuta 1897. kao godina gradnje crkve. Šternek je umro 5. prosinca iste godine, pa nije dočekao kraj gradnje crkve. Crkvu završava admiral Herman von Spaun i posvećena je 1901. Crkva je građena od kamena. Iznad vrata i reljefa sa natpisom je velika rozeta, a zvonik sa jednim zvonom je odvojen od crkve, i nalazi se ispred oltarskog dijela crkve. Crkva je oltarom okrenuta ka jugu. Istočni i zapadni zid imaju po jedan prozor, a polukružna oltarska apsida ima dva ili tri prozora. Vrata crkve su okrenuta ka moru, a plaža se nalazi nekoliko metara od crkve.

Heroj Viške bitke podigao crkvu u Krašićima

Malo ljudi u Tivtu i Boki znaju za priču koja stoji iza male i skladne kamene crkve u Krašićima, a reljef i natpis na njenom pročelju podsjećaju na herojstvo sudionika Viške bitke 1866 – one “ribare” kako ih je prezrivo nazvao talijanski admiral Persano, aludirajući na činjenicu da su preko 80 posto posada austro-ugarsih brodova kod Visa prije 150 godina, činili pripadnici južnoslovenskih naroda – naši ljudi iz Istre, Like, Dalmacije i Boke Kotorske, piše Boka News.

Viška bitka, pomorska bitka između brodovlja Kraljevine Italije i Habsburške Monarhije, koja se odigrala 20. VII. 1866. u Viškom kanalu. Pošto je Italija u Prusko-austrijskom ratu (1866) pristala uz Pruse, osvajanje teritorija na hrvatskoj obali, tada u sastavu Habsburške Monarhije, bilo je strateški važno za Italiju. S namjerom da zauzme otok Vis, talijansko brodovlje pod zapovjedništvom admirala C. Persana stiglo je 18. VII. 1866. pred otok pri čem su oklopnjače, podijeljene u tri odreda, trebale bombardirati Komižu, a drvene fregate napasti područje zaljeva Rukavac. Nakon početnih neuspjeha, napustile su položaj i priključile se snagama koje su napadale višku luku. Napad je nastavljen sutradan, ali je 20. VII. 1866. u pomoć Visu pristigao zapovjednik habsburškoga brodovlja, admiral W. von Tegetthoff, sa snažnom flotom, u sastavu koje je bilo i 7 oklopnjača. Iako je habsburška strana bila brojčano slabija, porazila je Talijane; smatra se da je na habsburškim brodovima od 7871 mornara čak njih 5000 bilo s hrvatskog prostora. Viška bitka nije imala izravan utjecaj na ishod rata, no utjecala je na pomorsku taktiku kao prva velika pomorska bitka u kojoj su sudjelovali oklopni brodovi.

Njima i brojnim drugim Bokeljima i ostalima sa istočne obale Jadrana, “ljudima od čelika na brodovima od drveta” što su se 20. 20. srpnja 1866 borili pod Visom, u zavičaju jedini spomenik je reljef i posveta nad ulaznim vratima crkve Bokeških mučenika u Krašićima.

Više pročitajte OVDJE.

 

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja