Dana 7. veljače 1878. godine umro je papa s najdužim pontifikatom, blaženi Pio IX. Bio je posljednji vladar prostrane Papinske Države, a za njegova pontifikata 1870. Papinska je Država pripojena Kraljevini Italiji.
Blaženi Pio IX. proveo je na mjestu pape čak 31 godinu (od 1846. do 1878.), što znači da je bio na čelu Papinske Države u vrijeme velikih političkih i socijalnih previranja, piše povijest.hr.
Do 1870. godine Papinska Država bila je jedna od teritorijalno najvećih talijanskih država, sve dok nije uklopljena u Kraljevinu Italiju. Blaženi Pio IX. bio do 1870. godine ujedno i svjetovni vladar nad znatnim teritorijem Italije, dok su svi kasniji pape bili ograničeni na Vatikan i neke manje posjede u Rimu i središnjoj Italiji.
Papinska Država bl. Pija IX. zauzimala je svojevremeno površinu od otprilike 41 740 četvornih kilometara, što znači da je bila nešto manja od površine Republike Hrvatske. Ta je država posjedovala svoju novčanu valutu, vojsku, pa i mornaricu. Papa je bio zapravo monarh koji je vladao nad više od 3 milijuna ljudi. Od većih talijanskih gradova, papa je osim nad Rimom vladao još i nad Bolognom, Ravennom, Ferrarom, Anconom, Riminijem i Perugiom.
Blaženi Pio IX. / Foto: povijest.hr
Od 1870. papa “zatvorenik” Vatikana
Dana 20. rujna 1870. godine pape su izgubili vlast nad gradom Rimom i postali su “zatvorenici” Vatikana, piše povijest.hr. Takva je situacija trajala sve do 1929. kada je osnovana država Vatikan.
Naime, mnogima je poznato da su pape vladali nad Papinskom Državom koja se prostirala na području srednje Italije i to na 44 000 kvadratnih kilometara. Teritorijalno širenje i jačanje utjecaja Papinske Države započelo je nakon pada Zapadnoga Rimskoga Carstva (476.).
Papinska Država uspostavljena je u 8. stoljeću, pa je 1870. imala tisućgodišnju tradiciju. Međutim, kako se Italija s vremenom pod savojskom dinastijom ujedinila u jedinstvenu državu, dogodilo se da su savojske čete došle i pred samu granicu papinskog teritorija.
Na čelu osvajačke talijanske vojske nalazio se general grof Raffaele Cadorna. Imao je oko 50.000 vojnika. Nasuprot njemu, tadašnji papa Pio IX. raspolagao je s vojskom od 13.157 ljudi. Bila je to Švicarska garda i tzv. Papinski Zuavi (nazvani po jednom berberskom plemenu iz sjeverne Afrike). Zapovjednik cjelokupnih papinskih snaga bio je general Hermann Kanzler, po nacionalnosti Nijemac.
Budući da su papinske snage bile malobrojnije, povukle su se unutar rimskih zidina. Talijani su napali i počeli topovima rušiti zid. Probili su ga kod vrata zvanih Porta Pia. Talijansko pješaštvo prodrlo je u grad i sukobilo se s papinskim snagama koje su tada izgubile 19 ljudi. U borbi je poginulo 49 talijanskih vojnika. Grad Rim se istog dana predao Talijanima, koji su ga okupirali i pripojili Kraljevini Italiji.
Talijanski kralj Viktor Emanuel II. namjeravao je Papi prepustiti čitav tzv. Leoninski grad, to jest dio Rima koji se nalazi zapadno od Tibera (gdje je i Vatikan). Međutim, Sveti Otac nije želio prihvatiti takvu situaciju te se povukao u Vatikan. Od tada će se pape sve do 1929. smatrati “zatvorenicima” Vatikana. Naime, tek je te godine osnovana država Vatikan i pape su službeno prihvatili gubitak ostalog dijela Papinske Države.