Protekle je godine 360 milijuna kršćana u svijetu doživjelo pritiske, diskriminaciju i nasilje zbog svoje vjere, što je za 20 milijuna više nego godine 2020., ističe se u izvještaju međunarodne kršćanske organizacije. Prvi put se kao najopasnije mjesto za kršćane navodi Afganistan, od dolaska talibana na vlast. Više od 20 godina na vrhu toga negativnog popisa bila je Sjeverna Koreja, koja je sada zauzela drugo mjesto, premda je i tamo prošle godine pojačan već ekstremni progon kršćana, prenosi Katolički tjednik Nedjelja.ba.

Direktor Open Doorsa Austrija evangelički teolog Kurt Igler opisao je u razgovoru za Kathpress kako se nakon pada Kabula svi „podzemni” kršćani u Afganistanu nalaze u životnoj opasnosti, vlasti imaju informacije prema kojima se može identificirati sve koji su prešli na kršćanstvo, a talibanski borci zatim ih traže „od vrata do vrata”. Ako ih nađu, za kršćanske muškarce to znači gotovo sigurnu smrt, dok kršćanske žene i djevojke postaju ili „ratni plijen” i nasilno ih udaju za talibanske borce, ili ih odmah siluju i otimaju. Većina kršćana skriva se po udaljenim selima ili je pobjegla iz Afganistana i živi u izbjegličkim kampovima u susjednim zemljama, gdje su također u opasnosti.

Razvoj događanja na Hindukušu, nažalost, ima teške posljedice i u drugim svjetskim regijama, džihadističke skupine sada se smatraju nepobjedivima jer od Zapada više ne očekuju nikakav otpor. Jačaju svoje ekspanzionističke planove i koristeći se slabošću korumpiranih vlada „propalih država” već se smatraju pripadnicima zajedničkoga kalifata, upozorava Igler. Nakon pada ISIL-a u Siriji i Iraku sada jača „talibanizacija” u Nigeriji i drugim afričkim zemljama južno od Sahare, umrežavaju se radikalne islamističke skupine a nasilje prema kršćanima i umjerenim muslimanima jača. Mali bi mogao postati „sljedeći Afganistan” a stanje je alarmantno i u Nigeru, Burkini Faso, DR Kongu i Srednjoafričkoj Republici, upozoravaju iz Open Doorsa, prenosi IKA.

Kad je riječ o stanju diljem svijeta, izvještaj pokazuje da je već proteklih godina znatno pojačan progon kršćana sada gori nego ikada prije. Dok je prije deset godina izvještaj zabilježio ekstremni progon kršćana samo u Sjevernoj Koreji, danas navodi čak 11 zemalja. Igler razloge vidi u jačanju ekstremističkoga islamizma, novoga rasta religijskoga nacionalizma, kao i totalnom nadzoru koji vlada u nekim zemljama.

Među zemljama s najjačim progonom kršćana nakon Afganistana i Sjeverne Koreje su Somalija, Libija, Jemen i Eritreja, a slijede ih Nigerija, Pakistan, Iran i Indija. Podaci u izvještaju pokazuju kako je od listopada 2020. do rujna 2021. u svijetu zbog vjere ubijeno 5 898 kršćana, 1 137 više nego godinu prije. Najviše je ubojstva počinjeno u Supsaharskoj Africi, posebno u Nigeriji – 4 650. Ukupni broj napadnutih crkava popeo se na 5. 110, uhićenja i zatvaranja kršćana veća su za 44 % – 6 175 slučaja u svijetu, od toga 1 315 u Indiji.

Izvještaj, koji Open Doors redovito objavljuje od 1992., uključuje i suptilnije pritiske na kršćane u civilnom, socijalnom, obiteljskom i privatnom životu. Život kršćana dijelom određuje bijeg pred islamističkim nasiljem (Sahel, srednja Azija), prisilno regrutiranje (primjerice u Eritreji), građanski rat (Sudan), državna represija (Iran), progon (Mjanmar) i slični pritisci. U Kini, koja se nalazi na 17. mjestu, država od građana traži sve više konformizma, slično kao u Vijetnamu (19) ili Kubi (37) – ograničavaju sva područja svakidašnjega života – slobode govora, prakticiranje vjere, vjerske vođe obvezuje se na podržavanje režima, u vjerske prostore instalira se visokotehnološka oprema za praćenje, onemogućavaju se biblijske aplikacije ili uopće pristup Bibliji. U Indiji pak vlasti dopuštaju ili čak potiču nasilje prema kršćanima i drugim manjinama, kao i ciljane dezinformacije i propagandu u medijima i na društvenim mrežama.

Pandemija koronavirusa pogoršava stanje kršćana na više načina. S jedne strane sve je usredotočeno na Covid 19 i druge se teme zanemaruje u cijelome svijetu. S druge strane, na mnogim mjestima režimi ciljano koriste epidemiološke mjere protiv kršćana. Pa su tako u Kataru ili u Alžiru kršćanske okupljanja ostala zabranjena i nakon lockdowna, a u Kini se zatvaranje koristilo kao povod da se onemoguće božićna slavlja. Usto je u mnogim zemljama korona-kriza drastično pogoršala ekonomsko stanje kršćana, koji su često među najsiromašnijim skupinama društva.

Open Doors poziva stoga zapadne zemlje na pojačano zauzimanje za ljudska prava u 2022. “U doba kada je i sam govor o ljudskim pravima sve rjeđi, zaštita i promicanje vjerskih sloboda hitniji su nego ikada. Vjerska sloboda temelj je svih drugih sloboda”, poručio je Igler.