Od zanimljivosti sa zagrebačkog Ksavera izdvajamo osnivača župe, Ksaversku kalvariju, glagoljicu te molitvu svetog Franje Ksaverskog anđelu čuvaru.

Središnji samostan Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša je samostan sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu. Građen je uz crkvu od 1923., a kasnije je dograđivan. Na zagrebački Ksaver franjevci trećoredci došli su 20. kolovoza 1923. godine. Sadašnje izdanje crkve sv. Franje Ksaverskog je iz 1752. godine, a gradili su je isusovci kao hodočasničku crkvu.

Vrlo je poznata Ksaverska kalvarija na kojoj se svake godine mnoštvo vjernika okuplja na korizmeni križni put. 

Od samog dolaska u samostan redovnici su pastoralno pomagali susjednim župnicima, a 20. rujna 1942. bl. Alojzije Stepinac osnovao je župu svetog Franje Ksaverskog. Stepinac je slaveći misu na staroslavenskom jeziku, pokazao da cijeni dragocjeno blago franjevaca trećoredaca – hrvatsko glagoljsko naslijeđe.

Osim samostanskog arhiva, u samostanu se nalazi i bogati provincijski arhiv koji sadrži višestoljetno kulturno blago koje su stvorili i sabrali franjevci trećoredci. Ubrzo nakon dolaska redovnika na Ksaver formirana je i knjižnica. S prijenosom posmrtnih ostataka biskupa Mahnića 1928. godine, u samostansku knjižnicu je prenesena i njegova knjižnica koju je on darovao redovnicima.Od samih početaka organizacije, franjevci trećoredci upotrebljavali su glagoljicu i staroslavenski jezik u službi Božjoj. Franjevci nose časni naslov „Glagoljaši“, a prvi put naziv „glagolae“ upotrijebljen je 1483. godine za franjevce trećoredce na Prvić luci u šibenskoj biskupiji.

Samostan sv. Franje Ksaverskoga danas ima pedeset sedam svećenika, dva postulanta, jednog brata u privremenim zavjetima, te jednog u svečanim. U samostanu djeluju i dvije sestra splitske provincije. Redovnici ksaverskoga samostana rade u župi, a neki su profesori na fakultetu. Također, pastoralno pomažu drugima i odgajaju svoj podmladak.

“Podno Zagrebačke gore, na mjestu općeg utočišta nevoljnih, podigli su glasovito proštenište Sv. Franji Ksaverskom, poznatom po čudesnim uslišanjima. Procesije su polazile na proslavu pobožnosti od isusovačke crkve na Gradecu i, usmjerene preko Kaptola, stizale do Ksavera. I grad Zagreb dugovao je veliku zahvalnost Sv. Franji Ksaverskom te je godine 1762. proglašen zaštitnikom grada.” (Tekst iz Muzeja grada Zagreba.) 

“U Zagrebu se 1622. godine svečanim načinom slavila kanonizacija sv. Ignacija i sv. Franje Ksaverskoga, koji su udarili prvi temelj Družbi Isusovoj. Od onih dana, postade sv. Franjo Ksaverski veoma obljubljen svetac u Zagrebu, a naskoro i po čitavoj Hrvatskoj. Sv. Franjo Ksaverski je kao neumoran vjerovjesnik širio Isusovu vjeru po dalekoj Indiji, Kitaju i Japanu. Njemu na uspomenu dadoše zagrebački Isusovci svome ljetnikovcu kod Medveščaka ime Sv. Ksaver. Prvi put nalazimo to ime zabilježeno godine 1647.” (Novi list, 2. rujna 1941.)

Molitva sv. Franje Ksaverskog anđelu čuvaru

Molim te, blaženi Anđele, čijoj se zaštiti povjeravam, da mi uvijek budeš pri ruci i pomažeš mi. Izruči moje molitve milosrdnim ušima Boga našega Gospodina, da mi po svojoj blagosti i tvojim molitvama oprosti sve grijehe iz prošlosti. Udijeli mi da istinski upoznam i svim srcem okajem svoje grijehe koje sada činim, i savjetuj me i opominji da bih mogao izbjegavati grijehe u budućnosti. Po tebi neka mi On dade milost da činim dobra djela i izdržim do kraja. Snagom svemogućega Boga otkloni od mene svaku đavolsku napast. Ono što moja vlastita djela, uvijek izmiješana s nešto zla, ne zaslužuju svojim molitvama ti za mene isprosi pred Bogom. I ako s vremenom vidiš da sam odlutao s puta dobra te slijedim zabludu grijeha, pobrini se da se ponovno brzo vratim svome Spasitelju na put pravednosti. Kada me vidiš u nevolji i tjeskobi, svojim blagim zagovorom priskrbi mi Božju pomoć. Molim te, da me nikada ne napuštaš, nego uvijek štitiš, pomažeš i braniš od svih đavolskih muka i napadaja, bdijući nada mnom dan i noć, svakoga sata i svakoga trenutka. I kada ovaj život dođe do kraja, ne dopusti zlodusima da me uplaše, pa da upadnem u beznađe. Ne napuštaj me, moj Čuvaru, sve dok me ne uvedeš u blaženo gledanje Boga, u slavu koju bih onda s tobom i blaženom Božjom Majkom Marijom i sa svima svetima uživao zauvijek. Amen.