Na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića Sabor je na zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. jednoglasnom odlukom proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskoga kraljevstva.
U protokolu Sabora iz tog vremena na latinskom jeziku je zapisano: „Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran“.
Kao trajan spomen na tu odluku, 14. srpnja 2008., na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je reljef sv. Josipa, rad kipara Šime Vulasa.
Sveti Josip, među ostalim, zaštitnik je Crkve, obitelji, očeva, bolesnika, umirućih, radnika, stolara i tesara.
Reljef svetog Josipa u zgradi Sabora RH / Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Inače, 10. lipnja 1796. rođen je i Antun Mihanović, hrvatski pisac i političar.
Mihanović je, dva desetljeća prije Ljudevita Gaja, najavio hrvatske preporodne težnje. Godine 1818. u Veneciji je pronašao rukopis Gundulićeva Osmana pa je objavio proglas Znanostih i narodnoga jezika prijateljom o potrebi njegova izdavanja.
Pisao je ljubavne i domoljubne pjesme, među njima i Horvatsku domovinu, tiskanu u Danici 1835., koja je poslije pod nazivom „Lijepa naša“ postala hrvatskom himnom. U slavistici je poznat po otkriću spomenikâ rane slavenske pismenosti (Zografsko evanđelje, Mihanovićev odlomak apostola).