Budi dio naše mreže

Skladatelj Franz Schubert rodio se 31. siječnja 1797. u Himmelpfortgrundu (danas dio Beča) kao 13. od 16 djece. Schubertov otac bio je učitelj i ravnatelj škole. Glazbenu poduku dobio je već s 5 godina, kad je počeo svirati violinu, a sa sedam orgulje. Imao je prekrasan glas, pa je pjevao u bečkoj dvorskoj kapeli te je živio u carskom studentskom domu. Kao violinist svirao je Haydinova i Mozartova djela.

/ md

Na kraju se iskazalo da je iznimno talentiran za skladanje. U njegovoj obitelji redovito su se održavali koncerti nedjeljom i blagdanima budući da su svi članovi bili nadareni za glazbu, piše povijest.hr.

Zbog loših ocjena nije mogao ostati u domu te se vratio kući i nastavio skladati. Završio je za učitelja i zaposlio se u školi gdje je radio njegov otac. Glazbenu naobrazbu potražio je kod Antonija Salierija i skladao prvu operu i misu, koje su praizvedene 1841. godine.

Pokušao se probiti kao skladatelj jer nije više želio raditi kao učitelj. U tome su mu pomagali prijatelji i kolege. Obitelj Sonnleithner organizirala je u njegovu čast glazbene susrete, koji se od 1821. nazivaju Šubertijada (u sličnom obliku odvija se i danas). Na kraju je dao otkaz u školi. Nakon nekog vremena dobro je zarađivao od glazbe. Skladao je preko 600 pjesama (Vilinski kralj, Gretchen za vretenom, Ružica u gaju), cikluse pjesama (Zimsko putovanje), devet simfonija (Nedovršena), gudačke kvartete, klavirska tria, mise, opere, sonate… Schubertova najpoznatija pjesma, koju poznaju i oni što ne vole klasičnu glazbu, svakako je Ave Maria.

Tijekom života nije stekao veliku popularnost, a jedan od razloga je taj što se nije pokušavao nametnuti u javnosti kao što su to činili Mozart i Beethoven. Zdravlje mu se počelo pogoršavati, kao i ovisnost o alkoholu. Bolovao je od sifilisa, a umro je vjerojatno od tifusa 1828. godine. Iako je kratko živio, ostvario je značaj opus u svim glazbenim vrstama. Danas ga se smatra, uz Beethovena, utemeljiteljem romantike u Njemačkoj.

Nastanak pjesme Ave Maria

Druga od dviju najpoznatijih Schubertovih pjesama – Ave Maria, nije izravno nastala kao skladba na tekst molitve Zdravomarijo, piše Svjetlo riječi.

Ave Maria je zapravo jedna od pet pjesama iz ciklusa, naslovljena Ellens Gesang III. Sadržaj pjesme je vapajno-molitvenog karaktera, a svaka strofa počinje i završava riječima Ave Maria. To je navelo nekoga (možda je to bio Schubertov brat Ferdinand) da Scottove stihove zamijeni latinskim tekstom Zdravomarije. U toj se verziji ova Schubertova pjesma danas najčešće izvodi. Evo izvatka iz jednog Schubertova pisma roditeljima u kojemu se on osvrće na nastanak ove pjesme:

Dragi roditelji,

trenutno se nalazim u Steyru, proveo sam šest tjedana u Gmundenu; njegova okolica je očaravajuća, a dojmili su me se i veoma me dobro prihvatili i njegovi stanovnici, posebno dobri gospodin Trawegger. Ljubaznošću gospodina savjetnika Schillera, predvodnika čitave ove otmjene družine, mi (Vogl i ja) svakodnevno smo objedovali u njegovoj kući i ondje svirali, kao i u kući gospodina Traweggera. Osobito velik uspjeh postigle su moje nove pjesme na riječi Gospođice s jezera Waltera Scotta. Svi su se čudili pobožnosti koju sam izrazio u Himni svetoj Djevici. Čini se da ta himna dotiče svako srce i potiče na pobožnost. Vjerujem da to proizlazi iz činjenice što ja nikad ne forsiram svoju pobožnost, i ukoliko se ne osjećam neodoljivo nadahnutim, ne komponiram himne i molitve, jer to je zapravo jedina i prava pobožnost.

Schubert je doista bio majstor u prenošenju ugođaja iz teksta u glazbu, a njegova Ave Maria sama za sebe svjedoči da je nastala u trenutku istinskog nadahnuća, bez imalo suvišne patetike i nategnute, ukalupljene osjećajnosti. Pjesma ima smireni meditativno-molitveni karakter, originalna je, spontana i jednostavna, lagana i duboka. Pripada među najljepše melodije u povijesti glazbe.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja