Prilikom izbijanja požara u pariškoj katedrali Sveta kruna spašena je zahvaljujući junaštvu pariških vatrogasca i njihovog kapelana vlč. Jean-Marc Fourniera, koji je kao vitez Svetoga groba znao gdje se ona nalazi.
Relikvija Isusove trnove krune vraćena je u petak, 13. prosinca u parišku katedralu Notre-Dame u sklopu tjedna proslave ponovnog otvaranja toga bisera svjetske kulturne baštine nakon katastrofalnog požara 2019. godine. Na obredu su sudjelovali i hrvatski vitezovi Papinskog viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskoga, javlja IKA.
Prilikom izbijanja požara u katedrali Notre Dame 15. travnja 2019. Sveta kruna spašena je zahvaljujući junaštvu pariških vatrogasca i njihovog kapelana vlč. Jean-Marc Fourniera, koji je kao
vitez Svetoga groba znao gdje se ona nalazi. Da bi došli do sefa gdje je bila pohranjena trebali su razbiti stakleni relikvijar koji je latinski patrijarh jeruzalemski Fouad Twal, 7. ožujka 2009. godine, blagoslovio u pokrajnjoj kapeli Žalosne Gospe, koja je ujedno kaptolska kapela Francuskog namjesništva Reda.
Nakon požara u katedrali Notre Dame Sveta kruna bila je čuvana u pariškom muzeju Louvre, a izlagana je na čašćenje vjernicima u pariškoj crkvi Saint-Germain l’Auxerrois za vrijeme korizme,
svaki prvi petak u mjesecu kao i na Veliki petak.
Po povratku u parišku katedralu najavljeno je da će se javno čašćenje Svete krune održavati svakog petka između 10. siječnja i Velikog petka, 18. travnja 2025. godine. Izvan vremena predviđenog za njezino čašćenje, bit će zaključana u sigurnom sefu, skrivenom u podnožju relikvijara.
Povijest relikvije
Svetu krunu je 1238. godine u Carigradu kupio francuski kralj sv. Ljudevit (Luj IX.), koji je u Parizu dao za nju izraditi velebni relikvijar, Svetu kapelu. Godine 1239. relikvije su privremeno
pohranjene u katedrali Notre Dame do dovršetka izgradnje Svete kapele 1248. godine. Kruna je nakon konkordata sklopljenog 1801. godine između Napoleona I. i pape Pija VII. premještena u katedralu Notre-Dame 1806 godine, gdje se od tada čuvala zajedno s još dvije relikvije Muke Gospodnje: komadom Svetog križa, koji je također donio sv. Ljudevit i čavlom koji je latinski
patrijarh jeruzalemski 799. godine poklonio Karlu Velikom.
Od toga vremena briga za Svetu krunu povjerena je kanonicima prvostolnog kaptola katedrale Notre Dame, a ujedno su zaduženi i za organizaciju čašćenja te vrijedne relikvije. Od 1923. godine
francuski vitezovi Svetoga groba osiguravaju čuvanje relikvija kad su one izložene na čašćenje vjernicima. Sveta trnova kruna je kružnog oblika promjera 21 cm. Čine ju spleteni snopovi rogoza povezani zlatnim nitima. Od 1896. godine krunu štiti kristalna i zlatna kružna cijev, prekrivena ažurnim okvirom ukrašenim dragim kamenjem i granom žižule od Kristovog trna (Ziziphus spina-christi), trnovitog grma uobičajenog u Palestini, koji se vjerojatno koristio za krunjenje Isusa.
Tijekom stoljeća trnovi koji su bili na kruni završili su na različitim lokacijama diljem svijeta, a za njih 70 se tvrdi da potječu s krune. Od toga su dva u Hrvatskoj: jedan u crkvi sv. Blaža u Vodnjanu
kao dio tamošnje zbirke relikvija, a drugi u Benediktinskom samostanu sv. Margarite u gradu Pagu koji stoljećima čuvaju paške benediktinke, a kojega su hrvatski vitezovi Svetoga groba
jeruzalemskoga počasni čuvari od 24. studenoga 2019.
Toga dana svečanom činu potpisivanja povelje o suradnji između paških koludrica i Hrvatske magistralne delegacije svjedočio je tadašnji francuski namjesnik Reda general Jean-Marie Faugère. Bio je to početak suradnje koji je doveo do toga da su francuski vitezovi i dame 4. svibnja 2024. sudjelovali u javnom čašćenju Svetoga trna ulicama grada Paga, a hrvatski vitezovi su pozvani da nazoče ceremoniji vraćanja Svete krune u parišku katedralu.