Prema 99, 8 % prebrojenih glasova, protivnici zakona prikupili su više od 368 tisuća glasova, što je iznad zakonom propisanog odbaciteljskog kvoruma potrebnog za poništenje zakona. Istodobno je više od 53, 4 % birača glasovalo „protiv“, dok je „za“ bilo 46,6 % glasača.

Ovo je bio 34. referendum u povijesti samostalne Slovenije. Glasovati je moglo oko 1,7 milijuna birača, a odaziv je prema neslužbenim podacima iznosio 40, 31 %.

Slovensko zakonodavstvo predviđa da je zakon na zakonodavnom referendumu odbačen samo ako su ispunjena dva uvjeta: većina izašlih birača glasa protiv; najmanje 339, 205 birača (20 % ukupnog biračkog tijela) glasa protiv. Oba su uvjeta ispunjena, pa se zakon smatra odbijenim.

U Sloveniji je u nedjelju u 19 sati zatvoreno 2971 redovno biračko mjesto te 88 mobilnih biračkih mjesta (omnia). Državno izborno povjerenstvo cijeli je dan objavljivalo ažurirane podatke o prebrojavanju, a trendovi su vrlo rano počeli pokazivati prevlast glasova protiv donošenja zakona.

Zakon, usvojen u srpnju ove godine, predviđao je mogućnost medicinski potpomognutog umiranja za terminalno bolesne pacijente koji su u potpunosti svjesni i sposobni za donošenje odluka, izazvao je duboke podjele u slovenskom društvu.

Građanska inicijativa koja je pokrenula referendum – uz podršku Katoličke Crkve, brojnih civilnih udruga i stranaka – tvrdila je da zakon nosi ozbiljne etičke i sigurnosne rizike te da bi mogao ugroziti ranjive skupine, osobito starije, bolesne i osobe s invaliditetom.

Najviši predstavnici kršćana, muslimana i Židova u zemlji javno su u utorak, 19. prosinca, u Ljubljani potpisali zajedničku deklaraciju, izvijestio je 20. prosinca Vatican News.

Poglavari vjerskih zajednica u deklaraciji, među ostalim, ističu da zakonsko uvođenje mogućnosti potpomognutog samoubojstva predstavlja neizravan poticaj pacijentima da okončaju vlastiti život, „što kategorički odbacujemo“, a riječ je o „etički neopravdanoj mjeri“ u pomoći neizlječivo bolesnima, što utire put pravljenju razlika između „vrijednih“ i „nevrijednih“ života.

Umjesto toga, potrebno je učiniti sve kako bi se ljudima koji pate pomoglo, ublažila njihova bol, bilo blizu njih i kako bi im se pružilo svu medicinsku, vjersku i duhovnu potporu koja im je potrebna, piše u dokumentu.

Prethodno su slovenski biskupi javno iskazivali podršku referendumu. Među ostalim su upozorili da bi legalizacija potpomognutog samoubojstva stvorila bi opasnu društvenu klimu u kojoj bi se slabe i starije osobe mogle osjećati kao teret i pod pritiskom da okončaju svoje živote.

Uoči izražavanja volje naroda oglasio se i Bogoslovni fakultet Sveučilišta u Ljubljani izjavom među čijim su potpisnicima bili i hrvatski profesori. Pozivajući se na dokumente koji pravo na život priznaju kao temeljno ljudsko pravo, ustvrdili su da ozakonjivanje aktivne pomoći pri okončanju života predstavlja prekid s temeljnim načelom medicinske etike primum non nocere [najprije ne štetiti], kao i s dugogodišnjom pravnom tradicijom u kojoj je liječnikova uloga posvećena liječenju, očuvanju života i olakšavanju trpljenja, a ni na koji način izvedbi čina koji izravno uzrokuje pacijentovu smrt.

Molitvi za uspjeh referenduma pridružile su se i molitvene zajednice iz Hrvatske na dan posta, u petak 21. studenoga.

Ankete provedene u tjednu uoči referenduma pokazivale su da više od 54 % ispitanika podržava legalizaciju medicinske pomoći pri umiranju. Međutim, stvarni izborni rezultat pokazao je suprotan trend, a protivnici zakona ostvarili su jasnu većinu i kvorum koji automatski obvezuje zakonodavca.

Dok neke europske zemlje, poput Švicarske i Austrije, dopuštaju medicinski potpomognuto umiranje, a Nizozemska, Belgija i Luksemburg eutanaziju, u Italiji je Toskana prva donijela zakon kojim se dopušta medicinski potpomognuto samoubojstvo, a toskanski biskupi kritizirali su zakon kao „poraz svih“, izvijestio je u srijedu 12. veljače Kathpress.