„Imam dvije hemisfere: jednu koja pripada vjerniku, rimokatoliku, a drugu koja pripada znanstveniku, onu koja nikada ne bi propustila ni najmanju šupljinu na izoliranom očnjaku“, objasnio je francuski patolog koji je život posvetio istraživanju posmrtnih ostataka najvećih svetaca poput Franje Asiškog, Marije Magdalene i Male Terezije.

„Vjerujem da kroz ovu službu i sama rastem u milosrđu i sućuti i učim gledati bolesnika ne samo kao slučaj, nego kao osobu sa svojim putem, strahom i nadom. Moj rad tako postaje moj svakodnevni oltar“, posvjedočila je medicinska sestra.

Papinska akademija za život predstavila je 24. ožujka dokument koji ispituje etičke izazove koje predstavlja ksenotransplantacija, transplantacija životinjskih organa u ljude, područje koje se do nedavno smatralo bliskim znanstvenoj fantastici.

Na referendumu održanom u nedjelju, 23. studenoga, slovenski su birači odbili Zakon o pomoći pri dobrovoljnom potpomognutom samoubojstvu, koji je Državni zbor usvojio u srpnju ove godine, prenose RTV Slovenija i drugi slovenski mediji.

„In MEDias“, prvi znanstveni kongres studenata Medicinskog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta održan je u subotu, 8. studenoga, u dvorani Aula magna pod krovnom temom „Od čega boluje suvremeni čovjek? – Uloga metabolizma u nastanku najčešćih kroničnih bolesti“.

Kako je moguće da se Isus znojio krvavim znojem, preživio okrutno rimsko bičevanje te da mu je iz probodenog boka potekla krv i voda?

„Medicina riskira podvrgavanje interesima tržišta i ideologije, umjesto da se posveti dobru života u rađanju, života u patnji i oskudici. Liječnik postoji da bi liječio zlo: uvijek liječite! Nijedan život ne smije se odbaciti. Uvijek budite pozorni i svaki život pratite do kraja!“, naglasio je Sveti Otac.