Kršćanska sadašnjost osnovana je 22. veljače 1968. dekretom tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera. Riječ je o izdavačkom i teološkom pothvatu nadahnutom događajem kakav je bio Drugi vatikanski koncil (1962. – 1965.), a s obzirom na nužnost provođenja koncilske obnove Crkve koja u otvorenosti prema svijetu ima promicati evanđeosku istinu i vrjednote, izvijestili su iz Kršćanske sadašnjosti.

Valja reći da se ime Kršćanska sadašnjost pojavilo i prije crkveno-pravnoga osnutka, i to u naslovu teološkoga časopisa Svesci – Kršćanska sadašnjost potkraj 1966., koji je, kako bi se približilo zapadnu teološku misao za kojom smo zbog tzv. ꞌželjezne zavjeseꞌ u velikoj mjeri zaostajali, pokrenuo profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu dr. Josip Turčinović s kolegama profesorima istoga fakulteta: dr. Tomislavom J. Šagi-Bunićem i dr. Vjekoslavom Bajsićem. Iz toga se časopisa potom oblikovao Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije Kršćanska sadašnjost, čije će vodstvo biti povjereno dr. Josipu Turčinoviću, a čime je, smijemo to ovdje reći, bio upotrijebljen kairos vremena. To smijemo reći imajući u vidu njihovu nezamjenjivu ulogu u crkvenom i teološkom životu kod nas u vremenu poslije Drugoga vatikanskog koncila.

Potrebno je ukratko podsjetiti da je Kršćanska sadašnjost bila prekretnica u našoj novijoj crkvenoj povijesti; da joj je nadahnuće i cilj rada bio Drugi vatikanski koncil, a njegovo provođenje glavna zadaća, dok je duh koncila, kako to kaže don Anton Šuljić, obilježen „dijalogom, suradnjom sa svijetom, ekumenskom raspoloživošću, otvorenošću nadahnućima Duha i osjetljivošću za ꞌradosti i nadeꞌ, ‘žalosti i tjeskobeꞌ suvremenoga čovjeka“. Nezamjenjivu ulogu u osnivanju, ali još više u daljnjem razvitku Kršćanske sadašnjosti imao je dr. Josip Turčinović čijom pronicljivošću i organizatorskim sposobnostima ova crkvena ustanova razvija široku izdavačku djelatnost, a njezini pothvati proželi su svu povijest koncilskih i postkoncilskih gibanja u nas.

U ovoj prigodi držimo primjerenim izdvojiti da su pod okriljem Kršćanske sadašnjosti postavljeni temelji za nova liturgijska izdanja na hrvatskom jeziku pri čemu se ne bi smjela izuzeti ni Biblija. Tako se kroz baštinu kršćanske literature poticalo na otvaranje dijalogu, kako onom ekumenskom tako i međureligijskom, a ta se otvorenost i suradnja pokazala ponajprije prijevodom Ilustrirane Biblije mladih koja se tiska na hrvatskom jeziku, čime je stvorena mogućnost da bude odaslana u mnoge zemlje istočne Europe. Bijaše to prava kulturna evangelizacija.

Valja ukratko upozoriti da je to bilo vrijeme u kojem se izgrađivao osjećaj odgovornosti za budućnost Crkve u veoma zahtjevnim, nadasve složenim prilikama; vrijeme liturgijske reforme u okviru koje su bile prevođene i tiskane knjige na hrvatskom suvremenom jeziku; vrijeme u kojem je Katolička Crkva imala značajnu ulogu u otvaranju dijalogu naspram ideološki zatvorenih svjetonazora i suprotstavljenih sustava kada je katolički tisak, kao uostalom i svako javno nastupanje i djelovanje, bio značajno otežan.

U tim i takvim okolnostima dr. Josip Turčinović prepoznaje znak vremena života Crkve u Hrvata i ima hrabrosti koračati prema novom i drukčijem. Stoga smijemo ustvrditi da je Kršćanska sadašnjost pod vodstvom dr. Josipa Turčinovića, njegovom vidovitošću prostora i vremena te nadahnutošću Božjom riječi, zasjala poput nebeske krijesnice na našem prostoru. On je razbio sve mračne ustave i otvorio otvore žive vode da teče u brazde iz kojih je niknula i niče jedino Božja ljubav.

Želimo Kršćanskoj sadašnjosti da, nadahnuta oštroumnošću i pronicljivošću ovoga našega hrvatskog teologa duboke misli, koji se u svemu dao voditi načelom dijaloga kako u ondašnjim okolnostima unutar same Crkve tako i u odnosu prema društvenim subjektima i autoritetima, zadrži ustrajnost u pronalaženju novih odgovora za izazove današnjega suvremenog života.

Akademik Josip Bratulić koji Turčinovićevu dosljednost načelima i vrijednostima evanđelja u uspostavi ravnoteže između sadašnje kršćanske misli i kršćanske prošlosti opisuje riječima: „Kao dobar Gospodar iz evanđeoske usporedbe koji iznosi staro i novo, Josip Turčinović je i u starome nalazio poseban sjaj te je to ‘staro’ promatrao pod novim osvjetljenjem“. Njegov primjer i danas može biti orijentir i putokaz ovoj uglednoj crkvenoj ustanovi.