Papa Franjo, koji 17. prosinca puni 88 godinu, drugi je najstariji papa u modernoj povijesti, nakon pape Lava XIII., koji je umro 1903. u dobi od 93 godine, donosi National Catholic Register.

Papa Benedikt XVI. podnio je ostavku u dobi od 85 godina i nastavio živjeti gotovo još jedno desetljeće kao papa emeritus.

Papa Ivan Pavao II. umro je 2005. u 85. godini.

Od kolica do e-papamobila

Zdravstveno gledano, 2024. bila je za papu bolja godina od 2023. kada je dva puta završio u bolnici. Ove godine imao je napad bronhitisa u veljači, otkazao je neke sastanke u rujnu zbog gripe i pao u prosincu, a od svibnja 2022. uglavnom koristi invalidska kolica.

Početkom ove godine papa Franjo odbacio je nagađanja da razmišlja o ostavci i od tada je vrlo aktivan.

Foto: Vatican media

Predstavnici proizvođača predali su papi Franji 4 prosinca novi e-papamobil Mercedes G580. Na vožnjama uoči tjednih općih audijencija, u papamobilu se često voze djeca s Papom, koji odande pozdravlja mnoštvo na Trgu svetog Petra, blagoslivlja djecu i dijeli im slatkiše.

Najduže apostolsko putovanje

Ove godine papa Franjo posjetio je Mongoliju, Marseille, istočnu Aziju, Luksemburg i Belgiju te Korziku u 5 apostolskih putovanja.

Na svom 45. apostolskom putovanju, tijekom 12 dana početkom rujna, papa Franjo posjetio je Indoneziju, Novu Gvineju, Istočni Timor i Singapur na najdužem putovanju svoga papinstva u smislu udaljenosti i vremena izbivanja iz Rima.

Foto: Reuters/GUGLIELMO MANGIAPANE

Na svojoj prvoj općoj audijenciji nakon povratka, zahvalio je Bogu što mu je dopustio da „kao stari papa učini ono što je bio želio učiniti kao mladi isusovac“, a to je da putuje u Aziju propovijedati Evanđelje.

Zaključio je svoja putovanja u 2024. godini jednodnevnim posjetom francuskom otoku Korzici 15. prosinca.

Zaključivanje sinode

Najočekivaniji događaj 2024. godine bio je završni, četverotjedni skup Biskupske sinode o sinodalnosti, vrhunac procesa slušanja i molitve koji je pokrenuo u jesen 2021.

Foto: GUGLIELMO MANGIAPANE/REUTERS/Pixsell

U ožujku je osnovao 10 studijskih grupa za proučavanje pitanja kao što su služba žena, obrazovanje u sjemeništu, odnosi između biskupa i redovničkih zajednica i uloga nuncija.

Završni dokument ocrtao je ključne prioritete za Crkvu, uključujući povećano sudjelovanje laika kroz nove službe i prilagođene upravljačke strukture poput pastoralnih vijeća, veću transparentnost i odgovornost među crkvenim vodstvom i stvaranje prostora za marginalizirane skupine.

Četvrta enciklika o Srcu Isusovu

U listopadu ove godine objavljena je i četvrta enciklika pape Franje “Dilexit nos” (“On nas je ljubio”), s podnaslovom “O ljudskoj i božanskoj ljubavi Srca Isusa Krista”.

Potaknut djelomično proslavom 350. obljetnice ukazanja Srca Isusova svetoj Margareti Mariji Alacoque u Paray-le-Monialu u Francuskoj, papa Franjo promotrio je kako bi tradicionalna pobožnost Presvetom Srcu trebala pomoći ljudima da prepoznaju kako su ljubljeni od Boga i pozvani ljubiti druge.

Svjetski dan djece

Papa Franjo uveo je proslavu Svjetskog dana djece (25. i 26. svibnja) te izrazio želju da susret djece s Papom postane redovitim susretom kojim će biti obuhvaćena cijela Crkva.

Foto: Vatican Media

Treći jubilej za pontifikata pape Franje

Nakon Jubileja milosrđa i Godine posvećenog života, papa Franjo je u veljači 2022. godine najavio Svetu godinu 2025. „Hodočasnici nade“ geslo je izabrano za Svetu godinu koja nakon strašne pandemije želi potaknuti klimu nade i povjerenja.

Papa Franjo otvara Sveta vrata / Foto: Vatican Media

Početak redovnog Jubileja 2025. biti će označen otvaranjem Svetih vrata Bazilike svetog Petra u Vatikanu 24. prosinca 2024. U nedjelju, 29. prosinca 2024., dijecezanski biskupi će slaviti euharistiju u svim katedralama i konkatedralama kao svečano otvorenje Jubilarne godine.

Sveta godina 2025. završit će zatvaranjem Svetih vrata Bazilike svetog Petra u Vatikanu 6. siječnja 2026., na svetkovinu Bogojavljenja.

Rekorder u proglašenju svetaca

U prvoj godini pontifikata papa Franjo postao je najplodniji rimski prvosvećenik u proglašenju svetaca. Dok je Ivan Pavao II. tijekom gotovo 27 godina pontifikata, dodao 483 osobe u popis svetaca, argentinski ih je Papa proglasio više od 800 tijekom svoje prve mise kanonizacije održane na Trgu Sv. Petra u svibnju 2013., dva mjeseca nakon njegova izbora na Petrovu stolicu.

Misa kanonizacije u Vatikanu. Foto: REMO CASILLI/REUTERS/PIXSELL

U nedjelju 20. listopada papa Franjo je proglasio svetima još 14 blaženika. Ovom svečanošću broj svetaca koje je papa Franjo proglasio popeo se na 926, što je rekord u Katoličkoj Crkvi, donosi Nedjelja.ba.