Ova reakcija fra Šite Ćorića dolazi u trenutku kada se u javnosti ponovno otvaraju rasprave o imenima ulica istaknutih hrvatskih intelektualaca 20. stoljeća. Slično se ovih dana oglasila i Matica hrvatska, poručivši kako ni u raspravama o Filipu Lukasu ne bi trebalo podlijegati ideološkim interpretacijama te da bi „uklanjanje imena Filipa Luksa iz javnog prostora – na temelju netočnih, površnih i ideološki motiviranih interpretacija – bio čin povijesne i etičke nepravde memoricida.“

Otvoreno pismo fra Šite Ćorića prenosimo u cijelosti:

Uklanjanje iz javnosti imena Antuna Bonifačića preimenovanjem ulica s njegovim imenom bio bi čin grube ideološki motivirane nepravde ne samo prema njemu, nego i prema hrvatskoj emigraciji.

Ona je u teškim međunarodnim uvjetima od 1945. do 1990. čuvala i zauzimala se za ideju demokratske i samostalne hrvatske države u kojoj danas slobodno djelujete te kao branitelji izvan domovine, mahom se borila zakonskim sredstvima država u kojima su živjeli protiv jednoumlja i grubog nasilja one komunističke države.

Antun Bonifačić / Foto: LZMK

Antuna Bonifačića imao sam čast upoznati i sretati u Chicagu za vrijeme svojih američkih godina i pisati o njemu. U rujnu 1992. bio sam pozvan da sudjelujem na trodnevnom „Znanstvenom skupu o hrvatskom književniku Antunu Bonifačiću“, emigrantskom piscu i političaru u njegovom rodnom mjestu Puntu na otoku Krku, a prigodom njegove 90. obljetnice rođenja.

Skup je organizirala Matica hrvatska u suradnji s Povijesnim društvom otoka Krka, Općinom Krk i mjesnom zajednicom Punat. Na tom simpoziju sudjelovalo je tridesetak uglednih predavača, prvih imena hrvatske pisane riječi, a koji su pokrili sve aspekte Bonifačićeva pisanja i djelovanja.

Nakon otkrivanja spomen-ploče na rodnoj kući Antuna Bonifačića u Puntu, prvi dan su predsjedali Dragutin Tadijanović, Ante Kadić i Dubravko Jelčić, drugi dan Vinko Nikolić, Nikola Milićević i Mirko Tomasović, a treći Ante Stamać, Katica Ivanišević i Branimir Donat.

Miroslav Šicel je imao temu „Romani Antuna Bonifačića“, Ernest Fišer „Bonačićevo poratno pjesništvo“, Dragutin Tadijanović „Sjećanje na Antuna Bonifačića“, Dubravko Horvatić „Politički aspekti Bonifačićeve proze“, Zdravko Zima „Bonifačićeve ‘Pjesme’ 1926.“, Nikola Milićević „Bonifačić o Valeryju“,  Krešimir Nemec „Poetika romana ‘Krv majke zemlje’ Antuna Bonifačića“, Branimir Donat „Esejistika Antuna Bonifačića u emigraciji“, Branimir Bošnjak „Doratno pjesništvo Anutuna Bonifačića“, Stijepo Mijović Kočan „Iseljenički pjesnički opus Antuna Bonifačića“, Božidar Petrač „Religioznost poezije Antuna Bonifačića“, Šimun Šito Ćorić „Bonifačić kao paradigma književnika emigranta u drugoj polovici  20.stoljeća“ i tako redom.

Gospođe i gospodo u Zagrebačkoj skupštini, nitko imalo pravedan i stručan ne vjeruje da ste vi tako stručne osobe koje se tek svojom političkom i ideološkom moći možete postaviti iznad ovih navedenih hrvatskih autoriteta! Zbog osnovne pravde i slobode ne protjerujte ponovno iz domovine Antuna Bonifačića i ne ozloglašavajte više hrvatsko izvandomovinstvo.