Prije početka euharistijskog slavlja nadbiskup Kutleša je unio u svečanoj procesiji Stepinčeve relikvije u baziliku, pred kojima je, u zajedništvu s okupljenim vjernicima, izmolio molitvu za njegovo proglašenje svetim. Uslijedilo je misno slavlje na kojem su suslavili provincijalni ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, gvardijan svetoduškog samostana fra Josip Petonjić, dekan Gornjogradskog dekanata preč. Vladimir Kerečeni, župnik Župe sv. Antuna Padovanskog i rektor Bazilike fra Ivan Marija Lotar, ravnatelj Doma sv. Antuna fra Vladimir Vidović te drugi svećenici.

Na početku slavlja nadbiskupa Kutlešu i sve okupljene pozdravio je gvardijan fra Josip Petonjić, rekavši kako je tu crkvu blagoslovio 1934. zagrebački nadbiskup Antun Bauer, a „prvu misu slavio je zagrebački nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac. Naša crkva tada je imala blagoslov imati dvojicu nadbiskupa u pastoralnom pohodu naše Župe sv. Antuna Padovanskog, našega samostana Svetoga Duha i vjernog Božjeg puka koji se ovdje okupljao. Takav blagoslov naša crkva, sada bazilika, ima i danas. Danas su prisutna dvojica nadbiskupa – jedan u vašoj osobi, a jedan u relikviji koju ste donijeli i u procesiji unijeli u ovaj sveti Božji hram. Donoseći i darujući ovoj bazilici relikviju blaženog Alojzija Stepinca, snažno svjedočite zagovornu snagu svetaca i blaženika, a ovim činom osobitu zagovornu snagu blaženog Alojzija Stepinca“, rekao je.

Nadbiskup Kutleša u propovijedi je istaknuo da bl. Alojzija Stepinca uz to mjesto vežu brojne važne prilike, a od sada će tamo biti i njegove relikvije „kako bi vjernici, imajući pred očima primjer njegova sveta života, nasljedovali i njegove kreposti“. Dodao je kako su relikvije „fizički ostaci svetaca ili predmeta povezanih s njima, koji se čuvaju i časte zbog njihove duhovne vrijednosti i povezanosti s Božjom milošću. Čašćenje relikvija omogućuje vjernicima da se povežu s duhovnim nasljeđem određenog sveca, da se inspiriraju njegovim primjerom i da zadobiju pomoć na svom putu svetosti“.

Čašćenje relikvija omogućuje vjernicima da se povežu s duhovnim nasljeđem određenog sveca, da se inspiriraju njegovim primjerom i da zadobiju pomoć na svom putu svetosti.

„Časteći relikvije, vjernici mogu osjetiti prisutnost svetaca i moliti za njihov zagovor i njihovu pomoć. Čašćenje relikvija izraz je poštovanja prema svetosti i žrtvi svetaca koju vjernici prepoznaju i cijene“, istaknuo je nadbiskup Kutleša. Naglasio je da Župa sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu dobiva relikvije prve kategorije bl. Alojzija Stepinca, tj. dio njegovih kostiju. „Njihovim čašćenjem slavimo Boga zbog čudesnih djela koja je učinio u životu blaženog Alojzija, izražavamo svoje poštovanje prema njemu i tražimo njegov zagovor nadajući se da ćemo po njegovoj molitvi postići milost kod Boga“, naglasio je.

Nadbiskup Kutleša rekao je da su relikvije bl. Alojzija Stepinca most između prošlosti i sadašnjosti. „Ovaj most povezuje vremena i generacije vjernika pružajući i nama danas priliku doživjeti prisutnost i blizinu blaženog Alojzija. Ove relikvije nas podsjećaju da su izazovi, borbe i trijumfi svetosti kroz koje je prošao blaženi Alojzije i dalje relevantni. Njegov život i svjedočanstvo nisu ograničeni na stranice povijesnih knjiga, oni su živi, pulsirajući dio naše vjere. Svetost za koju se borio, vjera koju je živio i hrabrost koju je pokazao primjeri su koji su i danas jednako značajni i važni za sve nas“, naglasio je.

Ove relikvije nas podsjećaju da su izazovi, borbe i trijumfi svetosti kroz koje je prošao blaženi Alojzije i dalje relevantni.

Dodao je da su relikvije više od fizičkih ostataka, one su putokaz na putu svetosti, a vjernicima je poručio kako dolazeći u kontakt s relikvijama blaženika odaju počast prošlosti, ali se i aktivno uključuju u živu tradiciju vjere hrvatskoga naroda. „Relikvije bl. Alojzija simbol su nepokolebljive vjere i vjernosti Bogu i svome narodu. One donose sa sobom snažnu poruku o nepokolebljivoj vjeri i odanosti jer upućuju na duboku duhovnu stvarnost koja je oblikovala službu i život bl. Alojzija“, istaknuo je nadbiskup te dodao da „njegova sposobnost da se suprotstavi nepravdi i da ostane vjeran svojim principima čini ga izvanrednim primjerom kršćanske vjernosti“.

Relikvije bl. Alojzija simbol su nepokolebljive vjere i vjernosti Bogu i svome narodu.

Na kraju propovijedi nadbiskup Kutleša rekao je kako su relikvije i pomoć oko očuvanja čiste savjesti, podsjetivši na blaženikove riječi „Moja je savjest čista“. „U svijetu prepunom izazova u kojemu smo izvrgnuti moralnom relativizmu i etičkim dvojbama, njegove su riječi snažan podsjetnik na ulogu savjesti, kao i poziv da njezin glas slušamo i slijedimo“. Relikvije „nas pozivaju da u svakodnevnim odlukama i postupcima tražimo ono što je ispravno i pravedno i pred Bogom i pred ljudima. Slijedeći njegov uzor, ove relikvije nam pružaju pomoć jer su prožete nebeskom slavom koje je blaženi Alojzije postao dionikom“, dodao je.

Nadbiskup je pozvao sve da „u čašćenju relikvija ne tražimo samo osobnu utjehu, već i snagu za služenje drugima, za djela ljubavi i milosrđa. Neka nas relikvije blaženog Alojzija osnaže kako bi bili svjetlo u svijetu, sol zemlje i kvasac koji mijenja svijet na bolje. Ponesimo u srcima našeg blaženog Alojzija Stepinca kao primjer, kao zagovornika i kao nadahnuće“, zaključio je nadbiskup Kutleša.

Prije završnog blagoslova zahvalu je izrekao provincijal fra Miljenko Hontić. „Velika nam je radost što ćemo odsad imati prilike u našoj bazilici sv. Antuna slaviti Boga i moliti zagovor i preko prisutnosti relikvija njegovog sluge i našeg hrvatskog pastira blaženog Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa i kardinala. Ovim činom dolaskom relikvija blaženog Alojzija Stepinca ovdje na Sveti Duh samo se nastavlja onaj prijateljski i bliski odnos koji je on sam gajio prema našoj provinciji, a posebno prema svetoduškim franjevcima“, istaknuo je o. Hontić.

Nadbiskup Kutleša u znak zahvalnosti primio je kip Bezgrešne Djevice „kojoj se i sam Blaženik rado utjecao i častio ju, a čiju su pobožnosti na osobit način širili, a i danas šire franjevci konventualci“, dodao je fra provincijal Hontić. Na kraju misnoga slavlja nadbiskup Kutleša blagoslovio je okupljeni narod Stepinčevim relikvijama, koje trajno ostaju u bazilici sv. Antuna Padovanskog na Svetome Duhu župljanima i hodočasnicima na čašćenje.

Podsjetimo, izgradnja crkve sv. Antuna na zagrebačkom Svetom Duhu započela je 1931., kada se slavila 700. obljetnica smrti padovanskog sveca. Gradnja crkve dovršena je 1934. Crkvu je blagoslovio 8. prosinca 1934. zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer, a prvu misu u crkvi istoga dana slavio je tada nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac.

Uz bl. Alojzija Stepinca vezana su još dva vrlo važna događaja u ovoj crkvi. Naime, 12. rujna 1943. on je posvetio glavni oltar te je predvodio misno slavlje glavne proslave proglašenja sv. Antuna Padovanskoga evanđeoskim naučiteljem u Zagrebu 13. lipnja 1946.

Unutrašnjost je dovršena 1984., kada je crkvu 24. studenoga 1984. posvetio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić. Manjom bazilikom crkva sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu proglašena je 8. prosinca 2022., a tom prigodom misno slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.