Tako crkve više ne smiju isticati križeve i, prema policijskim uputama, moraju dostaviti popise nazočnih i prethodno dobiti odobrenje lokalnih policijskih postaja za slavlja misa i, općenito, bilo kakva bogoslužja, procesije te ostala vjerska okupljanja. „Prošlog mjeseca postavili smo križ, simbol naše vjere, kako bismo pokazali da se ovdje nalazi crkva, ali došla je policija i zahtijevala njegovo uklanjanje“, rekao je jedan vjernik za International Christian Concern (ICC), dodajući kako su imali zajedničku molitvu prilikom postavljanja te ga nisu htjeli ukloniti, što je na kraju učinila policija.

Novo ograničenje pridodaje se rastućem popisu mjera koje su stalno narušavale vjerske slobode u regiji, potičući široku zabrinutost za budućnost manjinskih vjerskih zajednica pod trenutnim režimom.

Zabrinutost oko vjerskih sloboda također raste među kršćanskim manjinama u područjima pod kontrolom pobunjenika, Armije Arakana (AA). „U lipnju je AA pritvorio pet lokalnih kršćanskih pastora u Kyauktawu. Lokalne kršćanske zajednice sve su više zabrinute zbog svoje mogućnosti slobodnog bogoslužja i pod kontrolom pobunjenika“, primijetio je stanovnik Sittwea.

Rat koji su svi zaboravili

Podsjetimo, mjanmarska vojska proglasila je 1. veljače 2021. izvanredno stanje do novih izbora u toj zemlji. Povratak radikalne vojne hunte, koju podržavaju budisti, bio je mračan dan za tamošnje kršćane. Puč je preokrenuo desetljeće demokratske tranzicije koja je uslijedila poslije čak 50 godina vojne vladavine. U toj zemlji traje građanski rat koji ima slabu medijsku pozornost u svijetu.

Foto: Katolički tjednik

Prema izvješću, najmanje 5350 civila ubijeno je, a više od 3.3 milijuna ljudi raseljeno je u posljednje tri i pol godine. Također, više od polovice stanovništva živi ispod granice siromaštva, prvenstveno zbog nasilja. Više od 27 tisuća ljudi je uhićeno, a oni koji su pritvoreni suočeni su s „uvredljivim ispitivanjem, zlostavljanjem u pritvoru i uskraćivanjem pristupa zdravstvenoj skrbi“. Vojna hunta danas kontrolira manje od polovine zemlje, a u borbu je uključeno čak 14 pobunjeničkih frakcija.

Mjanmar i katolici

Mjanmar (Republika Unija Mjanmar, do 1989. se zvala Burma) država je u jugoistočnoj Aziji (Indokina), na obali Bengalskoga zaljeva i Andamanskoga (Burmanskoga) mora. Leži između Kine na sjeveroistoku, Laosa i Tajlanda na istoku te Indije i Bangladeša na sjeverozapadu. Obuhvaća 676 577 kilometara četvornih te je oko 12 puta veća od BiH.

Prema popisu stanovništva iz 2023. u njoj živi 54 milijuna stanovnika, uglavnom Burmanci (55.9 %), s kojima žive i mnogobrojni narodi koji se unatoč mnogim seobama nisu međusobno odviše izmiješali: Kareni (9,5%), Shani (6,5%), Kinezi (2.5 %), Moni (2.3 %), Yangbye (2.2 %), Kachini (1.5 %) i drugi. (19.6 %).

Prema vjeroispovijesti većinu čine budisti (škola theravāda, 74 %), a ima i kršćana (6 %), muslimana sunita (4 %) i pripadnika tradicionalnih vjera (11 %).

Katolika je u ovoj zemlji najviše među kršćanima i ima ih oko 700 tisuća. Raspodijeljeni su u tri nadbiskupije i 13 biskupija. Biskupa je 34, te više od tisuću svećenika i 2 tisuće časnih sestara koje djeluju u 460 župa i ostalih crkvenih institucija, prenosi Nedjelja.ba.