Što je celijakija? Koga pogađa? Zašto je glavni problem bolesti njezina neprepoznatljivost? Koja prava i olakšice imaju oboljeli? Odgovori na ova i druga pitanja traženi su u emisiji “Argumenti” Hrvatskoga katoličkog radija u kojoj su 16. svibnja gostovali: Tatjana Lesar, dr. med., spec. pedijatrijske gastroenterologije, Amalija Jurjević Delišimunović, predsjednica udruge CeliVita te Ida Čarnohorski, potpredsjednica iste udruge, a obje majke djece oboljele od celijakije.

Celijakija je, kako je rekla dr. Lesar, bolest koja se razvija kod osobe koja je jedno vrijeme jela gluten te za posljedicu ima oštećenje sluznice tankoga crijeva. Kod djece dojenačke dobi prepoznaje se po učestalim proljevastim stolicama, a dijete je mršavo s napuhnutim trbuhom. Nakon godine dana života bolest se može manifestirati na “milijun” načina i teško ju je prepoznati.

“Bolest se može dijagnosticirati u bilo kojoj dobi, a podjednako je zastupljena kod muškaraca i kod žena. Glavni problem je što se bolest ne prepoznaje na vrijeme. Jedna od 100 osoba ima celijakiju, a samo oko 30% je dijagnosticirano”, rekla je dr. Lesar koja se osvrnula i na razlike između celijakije i alergije i intolerancije na gluten. Naglašavajući da je jedini lijek za oboljele od celijakije bezglutenska prehrana dr. Lesar je istaknula da osobe koje su alergične ili intolerantne na gluten mogu unijeti u organizam malu količinu glutena.

Udruga CeliVita cijeli svibanj i dio lipnja provode veći broj aktivnosti povezanih s podizanjem svijesti o celijakiji.

Njezine predsjednica i potpredsjednica istaknule su kako je i ove godine, 11. svibnja, na glavnom zagrebačkom trgu provedena javnozdravstvena akcija ‘Ni u tragovima’. “Cilj akcije bio je podizanje svijesti o tome koliko je život oboljelih od celijakije izazovan, o problemu inkluzije djece i odraslih u odgojno-obrazovni sustav i u društvo, te o nedovoljno prepoznatom problemu celijakije u medicinskom segmentu”, rekla je Jurjević Delišimunović. Najavila je da će u osječkoj podružnici Udruge krajem svibnja biti održana radionica pripreme bezglutenskih proizvoda, a sva zbivanja bit će zaključenima Danima otvorenih vrata Udruge koja ove godine obilježava 10. obljetnicu rada.

Jurjević Delišimunović i Čarnohorski posvjedočile su kako su se u svojim obiteljima suočile s dijagnozom celijakije, zbog koje su cijele obitelji prešle na bezglutensku prehranu.

Upozorile su na probleme s kojima se suočavaju djeca i studenti, jer ne postoje menze u kojima bi takve osobe mogle pojesti zdravi obrok te izrazile nadu da će se u suradnji s ministarstvima napraviti pomak i po tom pitanju.

Obzirom da su industrijski bezglutenski proizvodi višestruko skuplji, osvrnule su se i na prava i olakšice koje imaju oboljeli. Navedena je činjenica da oboljeli imaju pravo na 10 kg brašna na recept po osobi, majke mogu ostvariti pravo na njegu djeteta do 8. godine života kao i pravo na skraćeno radno vrijeme, a od ove godine oboljeli imaju pravo na novčanu naknadu na temelju dijagnoze. Sve informacije o bolesti, pravima i olakšicama dostupne su i na stranici Udruge celivita.hr, gdje se nalazi i registar bezglutenskih proizvoda.