Sjeverozapadni francuski grad Nantes čekao je ovaj trenutak dugih pet godina - 27. rujna ponovno je otvorena kasnogotička katedrala sv. Petra i Pavla, nakon požara podmetnutog 2020. godine.
Nantski biskup Laurent Percerou, koji je predvodio prvu misu u katedrali u nazočnosti brojnih biskupa i apostolskog nuncija u Francuskoj nadbiskupa Celestina Migliorea, zahvalio je svima koji su sudjelovali u obnovi katedrale, rekavši da je njihov rad pridonio „istinskoj ljepoti“.
Istaknuo je da je rad „arhitekata, zidara, klesara, električara“ omogućio ponovno otvaranje katedrale sv. Petra i Pavla, „još uvijek u oporavku, ali čvrsto stojeće, spremne da ponovno zauzme svoje pravo mjesto u gradu“.

Požar u katedrali sv. Petra i Pavla u Nantesu / Foto: REUTERS/Stephane Mahe
„Moram priznati da sam danas doista dirnuta“, rekla je gradonačelnica Nantesa Johanna Rolland, kako prenosi Ouest France, dodavši da se dan „sreće i ponovnog susreta“ preklapa s tugom zbog podmetnutog požara 2020. godine, piše Catholic Register.
Rachida Dati, „odlazeća“ ministrica kulture, kazala je tijekom svečanosti da je država osigurala više od 42 milijuna dolara za obnovu katedrale te da to ulaganje „odražava privrženost nacije svojoj baštini. Katedrala je mjesto vjere, sjećanja, kulture i orijentir. Naslijeđe prošlosti. I ovdje, simbol otpornosti.“
Velika šteta na kulturnoj baštini
Volonter iz biskupije, 39-godišnji tražitelj azila iz Ruande koji je u Francuskoj živio nekoliko godina, zapalio je katedralu 18. srpnja 2020., nakon što mu je odbijen daljnji azil i prijetila mu je deportacija. Kasnije je osumnjičen i za ubojstvo redovnika kod kojega je stanovao, a za podmetanje požara osuđen je na četiri godine zatvora.
Iako su vatrogasci uspjeli staviti požar u Nantesu pod kontrolu u roku od dva sata i sačuvati glavnu strukturu katedrale – zbog čega su primili pohvale tijekom svečanosti ponovnog otvaranja – povijesne orgulje, koje datiraju iz 1621. i koje su izdržale i Francusku revoluciju i Drugi svjetski rat, uništene su.
Požar je također uništio brojne neprocjenjive artefakte i umjetnička djela, uključujući sliku umjetnika iz 19. stoljeća Jeana-Hippolytea Flandrina te vitraje s fragmentima stakla iz 16. stoljeća.
Gradnja kasnogotičke katedrale započela je 1434. godine i trajala stoljećima. Središnja lađa, transept i bočne lađe podignuti su u 17. stoljeću, dok su kor i križište dovršeni 1891. godine. Svod crkve, visok oko 38 metara, ubraja se među najviše u Francuskoj, prenosi IKA.
Inače, ponovno otvaranje prvotno je bilo planirano za kraj 2024., no odgođeno je zbog povišene razine olova nastale topljenjem orgulja te dodatnih radova na instalacijama, rasvjeti i sigurnosnim sustavima.
Iako je katedrala od ovog vikenda ponovno otvorena, restauracija zapadnog pročelja trajat će još gotovo tri godine, a dio unutrašnjosti ostat će zatvoren za posjetitelje.