Nije česta pojava da se stvara fakultet, no to se dogodilo 10. prosinca 2019. kada je okrunjen dugotrajan postupak nastajanja Fakulteta hrvatskih studija, koji je treći fakultet u samostalnoj Hrvatskoj, nakon Tekstilno-tehnološkog i Fakulteta filozofije i religijskih znanosti. „Gotovo 28 godina trajala je transformacija od sveučilišnog centra, pa zatim odjela, do sada fakulteta”, rekao je dekan Barišić. Komentirajući razloge dugotrajnosti postupka istaknuo je kako je u početku, kada je osnivan, bio svojevrsni projekt integracije sveučilišta, koji bi povezivao razne sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. No, onda je donio sasvim nove studijske programe pogotovo u području humanističkih i društvenih znanosti, i novi kulturološki pristup prema proučavanju sastavnica hrvatskoga identiteta, kulture, jezika, stanovništva, naroda itd. i onoga što je u nekim znanstvenim disciplinama i prije postojalo, ali je na novi način otvoreno. „To se vidjelo i prošle godine kada je otvoren studij demografije i hrvatskoga iseljeništva. Bio je to najnoviji primjer koji pokazuje određene, potpuno neopravdane otpore prema Fakultetu hrvatskih studija”, rekao je dr. Barišić, dodavši da je odluku o osnivanju Fakulteta senat Sveučilišta gotovo jednoglasno donio.

prof. dr. sc. Pavo Barišić

Na otpore usmjerene prema Hrvatskim studijima osvrnuo se prorektor Čović ističući kako napadi, pa i oni nedavni, ne mogu ugroziti instituciju koja je etablirana, niti mogu preokrenuti njezinu tridesetogodišnju povijest. „Problem je s Hrvatskim studijima što oni predstavljaju jednu identitetsku instituciju, jako bitnu za nacionalni i kulturni identitet, i preko toga se kristaliziraju razne političke vode koje izbijaju kroz neutemeljene prigovore. Prigovorima se prikrivaju pravi razlozi koji su ideološki i politički, a Hrvatski studiji su se tu našli kao žrtva”, rekao je dr. Čović. Zadnjih pet godina reformi Hrvatskih studija ocijenio je najvećim postignućem, jer je provođena osmišljena detaljna elaborirana transformacija koja je fakultetu dala profil. „Otklonjeni su prigovori koji su se protezali o preklapanju, o položaju na zagrebačkom Sveučilištu, i Hrvatski studiji su sada dobili sasvim čvrsti profil. To je kulturološka institucija s uvedenim studijima kojih nema na Sveučilištu, kao što je studij kulturologije, demografije, hrvatskoga iseljeništva, stvari od iznimne važnosti za hrvatski kulturni i nacionalni identitet, i za opstanak naroda”.

Za otpore prema Hrvatskim studijima prozvana je aktualna ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja je, kako je rekao dekan Barišić, odbila izdati potvrdu o ispunjavanju uvjeta za nastavak daljnjeg visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. „Ministar je dužan postupati prema preporuci neovisnoga tijela i akreditacijskog savjeta. No, ministrica je jedanput vratila tu preporuku, a nakon što su akreditacijski savjet i Agencija ponovno inzistirali na ocjenama kvalitete i preporuci onda ne samo da je ponovno vratila nego je i zaprijetila Agenciji da će im provesti upravni nadzor ako ne ispune što je ona tražila. A, tražila je, sasvim neopravdano, rješavanje pravnoga statusa našega fakulteta. U međuvremenu je i ta, ako je bila zamjerka, otpala. Pokazuje se, u ovom slučaju, da ni jedan od prigovora ne stoji nego se radi o namjeri u stvaranju štete prema Fakultetu hrvatskih studija, i mislim da je to potpuno neopravdano”, rekao je dr. Barišić.

Marija Barić Đurđevi

Kako po tome pitanju ministrica nije postupala u skladu sa zakonom Hrvatski studiji su pokrenuli upravni postupak u kojem inzistiraju da se donese potvrda u skladu s nalazima neovisnoga tijela. „Smatramo da je skandal time veći jer je naša Agencija za znanost i visoko obrazovanje, kao članica Europske mreže agencija, na ovaj način podvrgnuta pritisku jednog resornog ministarstva, a to se Agencijama vrlo negativno vrednuje tako da će se to i cijeloj Republici Hrvatskoj uputiti kao veliki prigovor zašto se tijela izvršne vlasti na taj način miješaju u rad neovisnih tijela, koji bi trebali prosuđivati kvalitetu visokih učilišta”, upozorio je dr. Barišić.

prof. dr. sc. Ante Čović

Šteta nije učinjena samo Fakultetu hrvatskih studija, nego je šteta puno šira i proteže se na ostala visoka učilišta, nadovezao se dr. Čović ističući da je ministrica Divjak uništila i znanstveno izdavaštvo. „Zagrebačko Sveučilište konstantno je na repertoaru današnje ministrice. Rado bi uništila Hrvatske studije, ali taj joj se san neće ispuniti. Isti stav, koji ima prema Hrvatskim studijima, ima i prema Sveučilištu u cjelini. Zašto? Zato što je zagrebačko Sveučilište jedno od temeljnih nacionalnih institucija i bilo bi ga dobro raskopati itd. Ovu svu problematiku treba stavljati u najširi politički i povijesni kontekst. U situaciji kada narod naočigled nestaje razrušava se u duhovnom, intelektualnom, znanstvenom aspektu i onda u fizičkom aspektu kroz iseljavanje. Sve institucije koje se nađu na tome repertoaru sustavno se ruše. Iz ovoga mandata ministarstva, o tome će trebati napraviti neku inventuru, trebat će napraviti sanacijski program kada ova ministrica ode i ono što je porušeno popraviti. Na primjer, ministrica je uništila sustav znanstvenog izdavaštva koji se gradi 50 godina. To je analogno kao da je netko došao s bagerom i srušio kulu Lotrščak, i onda bi rekli da je to kulturocid. A, jedan sustav znanstvenog izdavaštva koji je strašno bitan za razvoj znanosti ministrica je jednostavno samovoljno i protuzakonito srušila, i nikome ništa. Uglavnom su sve takve akcije orijentirane na institucije bitne za nacionalni identitet. Kada se pitanje postavi na taj način, sve ovo drugo je potpuno jasno”, naglasio je dr. Čović.

Fakultet Hrvatskih studija ima 1395 studenata i 124 zaposlenika. Iznimno je veliko zanimanje za upis u pojedine programe, a dekan Barišić je istaknuo da je razlog za takav interes u visokoj kvaliteti, kao i u novom pristupu po uzoru na nove američke i izraelske studije. Upravo na visoku kvalitetu pokazala je i akreditacijska preporuka Agencije za znanost i visoko obrazovanje. U budućnosti fakultet želi, kako je naglasio dr. Barišić, nastaviti transformirati programe u dvopredmetne studije, stavljajući poseban naglasak na kulturološku komponentu, te razvijati cijeli niz novih studija. U emisiju je bilo pozvano Ministrarstvo znanosti i obrazovanja, ali nisu željeli sudjelovati.