„Pridjev sretan u vezi je s glagolom sretati. Misli se pri tom da nas ljudi lijepo, dobro i veselo sreću“, kaže jezikoslovac Mile Mamić s Filozofskog fakulteta u Zadru i dodaje da je s tim u vezi i imenica sreća. Do 18. stoljeća bio je pridjev srećan sasvim običan i u hrvatskom jeziku. U novije vrijeme ustalio se pridjev „sretan“, a stari pridjev „srećan“ danas je u srpskom jeziku. Taj pridjev odnosi se na onog koji ima ili donosi sreću. To znači dobar, povoljan, uspješan, ugodan, blažen, blagoslovljen i slično pa to postaje sasvim prikladno za čestitku.

„Čestit“ je češći u pjesništvu

Ako nam se pridjev „čestit“ čini svečanijim slobodno ga upotrijebimo. Učinili su to primjerice August Harambašić i Antun Gustav Matoš i to baš u vezi s Božićem. Harambašić ovako piše: „Čestit Božić srcem smjelim i ja tebi rode želim“, a Matoš: „Svim, pak, čestitim Hrvatima i Hrvaticama čestit Božić!“ Možda pridjevu čestit upravo češća upotreba u pjesništvu daje svečaniji ton. Oba pridjeva su dakle dobra, možemo ih slobodno upotrebljavati i varirati.

Osim njih dosta je čest i pridjev blagoslovljen, češće za Božić, ali i za Novu godinu. Zanimljivo je da nam se čestit javlja više uz Božić, a sretan, uspješan i slično za Novu godinu. Pridjev blagoslovljen je najobuhvatniji – u njemu je sve najbolje što si sami možemo poželjeti i što nam Bog može dati. Od toga ljepše želje nema.

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Pisac, publicist iz Kršćanske sadašnjosti don Anton Šuljić slaže se također da pridjev blagoslovljen uključuje sve. „Taj izraz ima nešto od liturgijskog, crkvenog i pobožnog karaktera. Blagoslovljen Božić obično kažem osobama koje su duhovne ili iz crkvenih redova. A drugima, još od djetinjstva uvijek želim: Sretan Božić!“

Bez obzira na to koji pridjev izabrali, neka vas ovog Božića Isus pohodi u vašim obiteljima i rodi se u skrovitosti vašega srca. To je smisao i bit Božića u čijem je središtu Isus Krist – mali Bog, Božić. Na to nas podsjeća i stari pozdrav koji se do danas očuvao u nekim krajevima Hrvatske: “Na dobro vam došao Božić i sveto porođenje Isusovo!” 

Naša je preporuka da čestitka sadrži riječ Božić, jer marketinški proizvodi posljednjih godina uporno žele „sretne blagdane“. To je izraz iz kojega je izbačen glavni lik blagdana, Onaj čijem se rođenju raduje cijeli svijet – mali Bog, Božić.  Ipak, nije ispravno da blagdane slavimo bez Onoga koji je povod tim blagdanima.  Isto je i kad je u pitanju darivanje. Konzumerizmu odgovara darivanje u prosincu, no odakle uopće ideja darivanja jedni drugih u prosincu? Izvor za to je u činjenici da se Bog darovao čovjeku. I darovi pod borom podsjećaju na Isusa koji nešto donosi svojim rođenjem u svijet. To nešto je neizmjerno – mir, blagostanje i Kraljevstvo nebesko.