Budi dio naše mreže

Valpovački dvorac s utvrdom i velikim perivojem jedan je od najznačajnijih naših spomenika svjetovne arhitekture. Spada među tri najvrjednija dvorca u kontinentalnoj Hrvatskoj. U nekadašnjem obiteljskom prebivalištu valpovačkih vlastelina, baroknom dvorcu Prandau-Normann, od 1954. g. smješten je Muzej Valpovštine.

/ vbb

O dvorcu i sadašnjem postavu Muzeja Valpovštine govorila je u emisiji „Kulturni biseri Hrvatske” HKR-a kustosica i voditeljica Muzeja Valpovštine Mirjana Paušak.

Valpovo – Dvorac Prandau – Normann /Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Dvorac je smješten u središtu Valpova, udaljenom samo 30 km od Osijeka. Prvi put se spominje u dokumentima u 14. stoljeću. Ban Ivan Morović podiže utvrdu Walpo na samom početku 15. stoljeća. Valpovačka se utvrda kao rijetko koja srednjovjekovna utvrda u Hrvatskoj, uspjela dijelom sačuvati do danas i to zato što je Turci prilikom napuštanja nisu mogli srušiti, pa je novi dvorac urastao u srednjovjekovnu utvrdu.

Stilska slojevitost dvorca – jedinstveni spoj srednjovjekovne i barokne arhitekture

Ova jedinstvena arhitektonska cjelina nikada nije prestala biti tvrđavom, niti je posve postala dvorcem. Svojim pročeljima i danas iznenađuje nizom različitih i neočekivanih vizura. Jedna od osnovnih značajki tog arhitektonskog sklopa je izrazita stilska slojevitost koja se očituje u jedinstvenom spoju srednjovjekovne i barokne arhitekture. Dvorac je još u fazi obnove, a cjelinu valpovačkog dvorca čine palača, srednjovjekovna kula, kapelica Svetoga Trojstva te bočna krila.

Valpovo – Dvorac Prandau – Normann /Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Plemićki posjed obitelji Prandau i Normann

Nakon dobivanja vlastelinstva 1721., barun Antun Petar Hilleprand von Prandau počinje obnovu. Na južnom krilu utvrde podiže monumentalnu palaču s istaknutim tornjem visokim 37 m. Na ostacima gotičke kapele podiže novu kapelu posvećenu Svetom Trojstvu. Do 1885. god. tri generacije Prandaua vladaju dvorcem, kada on ženidbenim vezama prelazi u obitelj Normann od Ehrenfelsa. Dvorac je nacionaliziran 1945. godine.

Valpovo – Dvorac Prandau-Norman / Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL

Perivoj uz valpovački dvorac

U tom baroknom konceptu posjeda, uz valpovački dvorac nalazi se perivoj i velika barokna lovačka šuma koja je dio dvorskoga sklopa. Taj barokni Zvjerinjak s baroknom “zvijezdom” (putovi kroz šumu koji se slijevaju u jednu točku) jedini je primjer u Hrvatskoj. Narisan je staroj katastarskoj karti iz 19. stoljeća, a ostatci su vidljivi na terenu.

Perivoj Dvorca Prandau-Normann /Facebook Muzeja Valpovštine

U Valpovu je rođen hrvatski prevoditelj i povjesničar, franjevac Matija Petar Katančić

U perivoju kod dvorca nalazi se Katančićevo poprsje postavljeno 1873. godine koje je po narudžbi baruna Gustava Prandaua izradio klesar Grünwald iz Pešte. O tom događaju tadašnje novine su zapisale: ”Kako milo počiva napredak našega naroda i spomen njegovih slavnih muževa na srcu g. baruna Gustava Prandaua od Valpova, najbolje dokazuje njime uzdignuti spomenik učenjaku i piscu Petru Katančiću, reda sv. Franje, države Ivana Kapistrana svećeniku.” U muzeju se čuva i rijedak primjer Katančićeva prijevoda Biblije.

Facebook Muzeja Valpovštine

Dvorac od 1954. godine ima svoju novu svrhu kao Muzej Valpovštine

Posjetiteljima se u sklopu razgledavanja kompleksa dvorca, uz stručno vodstvo, nudi posjet izložbi ostavštine plemićke obitelji, šetnja slikovitim unutarnjim dvorištem valpovačke utvrde i dvorca, prolazak autentičnim srednjovjekovnim interijerom njegove kule te uspinjanje do vidikovca na vrhu, s kojega se pruža pogled na Valpovo i okolicu, razgledavanje dvorske kapele uz zvuke njezinih vrijednih povijesnih orgulja. Razgled uključuje i obilazak opkopa i perivoja uz dvorac, pogled na pomoćne zgrade kompleksa, kazališnu zgradu i šumu-lovište te upoznavanje sa zanimljivim povijesnim pričama i legendama vezanim za dvorac i njegove stanovnike…U prostorijama dvorca često se održavaju povremene izložbe, a u kapeli dvorca koncerti ozbiljne glazbe. 

Valpovo – Panorama grada/ Foto: Dubravka Petrc/PIXSELL

Ostavština plemićke obitelji Prandau-Normann 

Oni su bili vlasnici dvorca-utvrde od 1721. do 1945. g., a svojim utjecajem na razvoj privrede i kulture obilježili su nekoliko stoljeća na ovim prostorima i iza sebe ostavili bogatu, iznimno vrijednu kulturnu baštinu.

Facebook Muzej Valpovštine

U Muzeju Valpovštine otvorena je stalna izložba Ostavština plemićke obitelji Prandau-Normann. Ostavština ne obuhvaća samo vrijedne predmete, ona govori i o cjelokupnom životu i kulturi tog kraja: o kazališnim predstavama prije 200 godina, uzgoju egzotičnog bilja u perivoju ispred dvorca, uzgoju agruma u stakleniku prije Prvoga svjetskog rata i njegovu izvozu u Beč, lovstvu, o velikoj vlastelinskoj biblioteci, o skladateljskoj djelatnosti baruna Karla Prandaua…

Facebook Muzeja Valpovštine

U ostavštini se nalazi iznimno vrijedna fotografska zbirka, nekih od najvećih fotografa 19. i s početka 20. stoljeća u Europi i svijetu.

Naime, Muzej posjeduje albume fotografija s putovanja grofa Rudolfa Normanna s putovanja po Turskoj, Siriji i Palestini iz 1887. te po Austriji i Švicarskoj iz 1889. Zbirka albuma i fotografija s brojnih putovanja plemićke obitelji Normann s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće vrijedan su dokument o turizmu u njegovim začecima. Trenuci zabilježeni na tim fotografijama možda su rijetki ili čak jedini sačuvani dokumenti ljudi, događaja i konkretnog prostora. Četrnaest albuma obuhvaća gotovo 700 fotografija. Albumi su dokaz da ni naši krajevi nisu bili izolirani i da su do njih dopirale informacije s egzotičnih putovanja, i to iz prve ruke.

O ljepoti dvorca i valpovačkog kraja svjedoči video:

https://www.facebook.com/muzejvalpovstine/videos/grad-valpovo/1743243802635218/

Uz valpovački dvorac veže se i legenda o Bijeloj gospi.

Naime, natporučnik carske konjaničke pukovnije Kuschmann u 19. stoljeću, koji je gostovao u dvorcu požalio se da mu se ukazuje duh mlade djevojke, koja tvrdi da je ubijena prije sto godina, a da je njezino tijelo bačeno u sklopu dvorskog kompleksa.

Valpovačka sablast je tvrdila da se neće smiriti sve dok njeni posmrtni ostaci ne budu po kršćanskom obredu pokopani. Barun Prandau je naredio iskapanje na opisanom mjestu. Doista su pronašli kostur žene za koji se pretpostavlja da pripada hrabroj junakinji Katarini koja je sudjelovala u obrani valpovačke utvrde od Turaka. Legenda ima svoju potvrdu i u arhivskim dokumentima.

Emisiju o valpovačkom dvorcu poslušajte ovdje:

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja