Župa Veli Lošinj je tradicionalna župa sa nekoliko manjih crkvica, poručio je vlč. Silvio Španjić. Veli Lošinj je ujedno i najstarije mjesto na otoku Lošinju. Najstariji dio Velog Lošinja je ujedno i najviša točka mjesta, gdje se nalazi crkvica sv. Ane i sv. Nikole. Ime mjesta prvi put se spominje 1398. godine i to na brežuljku oko crkve Sv. Nikole i Ane. Veli Lošinj je poznat i po lječilištu. Naime, u ljeto davne 1885. godine, na svom krstarenju Jadranom, Karlo Stjepan Habsburg je došao u Veli Lošinj i tu bio izliječen od bolesti. Nakon toga sagradio sebi vilu “Wartsee”, koja je 1889. godine pretvorena u javno klimatsko lječilište.

Foto: Elena Murljačić Pavlović/ Unutrašnjost crkve

“1280. godine 12 hrvatskih obitelji pod vodstvom Obrada Harnovića došla je na južni dio otoka koji je tada bio nenaseljen te osnivaju prvo naselje Velo Selo oko bizantske crkve sv. Nikole. U 14. stoljeću, gradi se župna kuća iza crkve sv. Nikole. 1340. se spominje  prvi velološinjski svećenik Blaž (Blasius, Biaggio) s naslovom kapelan (kurat). 1662. Osorski biskup daje dopuštenje za osnutak samostalne župe sv. Antuna Opata”, objasnila je Elena Murljačić Pavlović, župljanka.

Župna crkva

1440. godine sagrađena je prva crkva sv. Antuna Opata (Pustinjaka) u velološinjskoj luci, a oko nje se nalazilo groblje. 1676., župna crkva, koja je prethodno stradala u požaru, obnavlja se i proširuje. 1665. osorski biskup poklanja župi relikvije sv. Grgura iz Spoleta. 1774. završava druga predgradnja i obnova župne crkve te je tada crkva dobila svoj barokni izgled te se crkva obogaćuje oltarima, kipovima i slikama koji uglavnom potječu iz Venecije.

Lijepi običaj u župi je što se za svaki oltar u crkvama sv. Antuna Opata i Gospe od Anđela brine neka obitelj, tako se i moja obitelj  brine za oltar sv. Grgura.

U crkvi su uz glavni oltar na kojem se nalaze kipovi sv. Antun Opat lijevo od svetohraništa i sv. Grgur iz Spoleta desno, i 6 bočnih oltara posvećenih sv. Blažu, sv. Grguru, Majci Božjoj Karmelskoj, sv. Josipu, sv. Ivanu Krstitelju i sv. Križu. Po tome je velološinjska župna crkva jedna od najveličanstvenijih crkvi na obali Kvarnera i Dalmacije. Stanovnici Velog Lošinja bili su uglavnom pomorci, cijenjeni kapetani, koji su se u svoj zavičaj vraćali s umjetničkim djelima nabavljenim širom svijeta koje su potom poklanjali župi. Najvažnije umjetničko je slika Bogorodice sa svecima i anđelima, rad Bartolomea Vivarinija iz 1475. Iza glavnog oltara nalazile su se orgulje iz poznate venecijanske radionice Callido koje su trenutno na restauraciji.

Foto: Elena Murljačić Pavlović/ Unutrašnjost crkve

Crkvu je 1809. godine  posvetio posljednji osorski biskup Rakamarić, te je veći dio svog stolovanja (1802. – 1815.) proveo je u Velom Lošinju. Orgulje, koje su trenutno na restauraciji, rad su znamenitog mletačkog majstora Gaetana Callida iz 1782.

Župna zajednica

Župna zajednica broji oko 850 članova. Oko 180 župljana redovito sudjeluje na nedjeljnoj euharistiji. Priličan broj je i aktivan u životu župe. Župna zajednica uglavnom je starije populacije. Veli Lošinj, nažalost, spada u župe koje gube mlađe članove, koji odlaze ili u obližnje veće mjesto Mali Lošinj ili u veće gradove ili izvan granica Hrvatske. Međutim, djeca koja su prisutna u župi u većini slučajeva su aktivni članovi i rado sudjeluju na sv. misama i drugim sadržajima u župi, te su aktivni članovi župne zajednice.

Foto: Facebook/ Glazbena manifestacija

U župi trenutno nema molitvenih zajednica, ali postoje zajednice (ako ih tako možemo nazvati) čitača, mješoviti zbor odraslih, zbor djece (1.-5. razred) koji dodatno uveličavaju jutarnju nedjeljnu misu u župnoj crkvi. U župi djeluje i Caritas koji organizira akcije za potrebite u Došašću, Korizmi i uoči blagdana Svih Svetih. Na području župe nalaze se 2 samostana, Kuća Betanija milosrdnih sestara sv. Križa koje organiziraju duhovne sadržaje turistima i svima koji na Lošinju traže tjelesno zdravlje i odmor te Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog.

Veli Lošinj je ujedno i najstarije mjesto na otoku Lošinju. Najstariji dio Velog Lošinja je ujedno i najviša točka mjesta, gdje se nalazi crkvica sv. Ane i sv. Nikole.

Vlastitosti župe

Župa Veli Lošinj tradicionalna je sredina. Mnogi običaji vezani su za liturgijsku godinu. Posebno se mogu istaknuti procesije koje se održavaju na Veliki petak i Tijelovo, gdje se prolazi centralnim dijelom mjesta i posjećuju ih veliki broj ljudi. Župa ima i razne crkvene napjeve koji nisu uobičajeni u drugim župama, koji se pjevaju za vrijeme ili uoči veliki blagdana.

Foto: Facebook/ Tijelovska procesija

“Lijepi običaj u župi je što se za svaki oltar u crkvama sv. Antuna Opata i Gospe od Anđela brine neka obitelj, tako se i moja obitelj  brine za oltar sv. Grgura”, naglasila je Elena. Nekoliko dana prije blagdana u crkvi se skupljaju članovi obitelji i uređuju „svoje“ oltare.

Župa ima i razne crkvene napjeve koji nisu uobičajeni u drugim župama, koji se pjevaju za vrijeme ili uoči veliki blagdana.

Poseban dan u župi odnosi se i na otvaranje relikvije sv. Grgura. Relikvije imaju „poklopac“ koji se otvara za Uskrs, Božić, sv. Grgura i Duhove, dok je ostatak godine zatvoren. “Osim toga, za Uskrs i Božić na oltare župne crkve iznose se relikvije kojih ima od preko 1000 svetaca”, zaključila je ponosno Murljačić – Pavlović.