Poglavarstvo grada Zagreba dalo je zemljište za vrijeme gradonačelnika Vjekoslava Heinzela (1871.-1934.) koji je gradonačelnikom Zagreba bio od 1920. do 1928. godine. Brigu oko prikupljanja priloga za gradnju i za samu gradnju kapelice preuzeo je isusovac o. Josip Müller (1883.-1945.), duhovnik Marijine kongregacije građana i radnika, koji je ubijen 1945. godine.

Unutrašnjost kapele

Kapelicu je projektirao i radove gradnje nadgledao arhitekt Juraj Denzler (1896.-1981.). Zamislio ju je kao spomenik novohrvatske arhitekture: izvana je slična prvim starohrvatskim crkvicama iz Dalmacije, a unutrašnjost je bogata motivima prve kršćanske umjetnosti na tlu Hrvatske i u svim pojedinostima ističe hrvatski pleter na razne načine i to s ukrasima u starohrvatskom slogu.

Unutrašnjost kapele ukrasili su umjetnici: Radoje Hudoklin (1896.-1959.), akademski kipar i slikarski tehnolog, Bogorodica s Djetetom-Gospa od puta, reljef u orahovini, u bizantsko-ravenskom stilu iz 13. stoljeća; Hrvatski povijesni grbovi na stropu, u slavonskoj hrastovini; Milostinjar sa starohrvatskim pletenicama, u bronci; Zidno zvono, sa hrvatskim pleterom, u bronci; Svijećnjaci na stijenama, u bronci (po nacrtu prof. Denzlera); Stalak za misal, sa simbolima četvorice evanđelista: Matej (anđeo), Marko (lav), Luka (vol), Ivan (orao) i Vječno svjetlo, lebdeći golub od posrebrenopg bakrenog lima.

Majka Božja Sljemenska / Foto: Matija Maša Vekić

Grbovi gradova i hrvatskih regija na stropu svetišta Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata / Foto: Matija Maša Vekić

Vanja Radauš (1906.-1975.), akademski kipar i profesor na ALU: Žrtvenik (oltar) od bračkog kamena s reljefnim likovima osam svetaca (posebnih štovatelja sv. Euharistije).

Josip Turkalj (1890.-1943.), akademski kipar, Svetohranište (tabernakul), u starohrvatskom slogu, od posrebrenog mjedenog lima i Raspelo (križ), iznad svetohraništa, u bronci (po nacrtu prof. Denzlera).

Gabrijel Stupica (1913.-1990.), akademski slikar, Freske, u tehnici “fresca buono-čista freska” (uz suradnju R. Hudoklina), lijevo: Krist u hrvatskoj povijesti s našim crkvenim i državnim velikodostojnicima; desno: Majka Božja s Isusom u vjeri i životu hrvatskoga puka. U Živopisnim narodnim nošnjama dolaze pobožni Hrvati sa svojim brigama i nadama, darivajući Bogorodici s Isusom Sljemnsku kapelicu.

Marta Plazzeriano (1904.-1992.), keramičarka iz Osijeka: Velike vaze (amfore za cvijeće), u starohrvatskom slogu.

Mozaike je izradila Tvrtka Ivan Marinković iz Zagreba (mozaik u apsidi svetišta,  mozaik trijumfalnog luka, prozori u svetištu i na pročelju).

Okrugli prozori s lijeve i desne strane lađe iznutra su zazidani da se dobije veća podloga za freske. Arhitektura izvana je ostala izvorna (starohrvatska), a iznutra je obogaćena freskama Povijest Hrvata (novohrvatska). Sve je izvedeno po nacrtu R. Hudoklina. Tvrtka Kv. Lebiš iz Zagreba izlila je u bronci svjećnjake i zvona (veće ima 260 kg, a manje 82 kg). Akad. slikar Josip Biffel (1933.-2018.) izradio je 1974. godine mozaik na luku svetišta prema lađi, sljemenska priroda u 122 boje. Crkveno ruho (misnice i drugo) izradile su časne sestre sv. Križa iz Đakova, a posuđe (kaleži i drugo) od platinastog srebra (izrađeno je po nacrtu prof. Denzlera).

O životu župe

Prva misa u kapelici se slavila na polnoćku 1932. godine. Kapelu je posvetio zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer na blagdan Gospe od Karmela, 16. srpnja 1933. godine. Godine 1963. kapelica je postala župna crkva Turističke župe Majke Božje Sljemenske. Specifična je to župa koja nema svojih stalnih župljana, ni rođenja ni smrti, pa tako ni groblja. Posjećuju je planinari i turisti. Osim sv. Misa (nedjeljom u 10 i 12 sati, kao i na velike svetkovine u tjednu i hrvatske državne blagdane u 12 sati) u njoj se rado vrše obredi sakramenata vjenčanja i krštenja.

Prvi župnik-planinar je bio isusovac Slavoljub Edo Jelinek (1916.-1997.), zatim isusovci p. Josip Rožmarić (1938.-2022.) te p. Franjo Korade (1943.-2021.). Od 2020. godine čuvar kapelice-svetišta Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata je župnik o. Tomislav Rukavina, SJ.

Zrcalo hrvatske umjetnosti i kulture

Sljemenska kapelica je remek-djelo dvojice autora: arhitekta Jurja Denzlera izvana i životno djelo akademskog kipara i slikara Radoje Hudoklina iznutra. Ona je jedinstveni spomenik hrvatske arhitekture i umjetnosti u prirodi, na nadmorskoj visini od 1001 metar. U njoj se zrcali cijela hrvatska umjetnost i kultura, povijest i vjera. Kako bi naš pjesnik A. G. Matoš rekao: “Kapelica je izraz plemenite i bogate duše cijele jedne nacije-Kroacije!”

Zub vremena i klimatski uvjeti utjecali su na kapelicu pa je ona morala biti obnovljena. Restauratorsko-konzervatorska obnova trajala je od 2007. do 2010. godine i dulje. Trebalo je obnoviti: freske, toranj, krov, klupe, grijanje, orgulje, rasvjetu i urediti okoliš (pristupni put i kamene stolove). Lijepo je uspeti se na Sljeme nedjeljom, slaviti sv. Misu a nakon toga navratiti u župnu kuću na zajednički ručak iz vlastite torbe, zapjevati i družiti se s ljudima te poslije polako natrag u grad.

Završit ćemo ovaj prikaz Sljemenske kapelice molitvom Majci Božjoj Sljemenskoj Kraljici Hrvata:

“Majko Božja Sljemenska Kraljice Hrvata,

Tebi se utječemo s molbom da s ove sljemenske visine bdiješ nad Hrvatskom. Zaštiti djecu od negativnih utjecaja. Mladima isprosi darove Duha Svetoga da mognu ispravno prosuđivati i izgrađivati se u odgovorne osobe.

Zagovaraj naše obitelji, osobito mlade, da rastu u međusobnom povjerenju i ljubavi te da otvore svoja srca novom životu. Pomozi starcima da s vjerom i nadom u novi život odžive posljednje trenutke na svom ovozemaljskom putovanju. Amen.”

Foto: Matija Maša Vekić