Član Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri fra Stanko Josip Škunca dobitnik je plakete za znanost i istraživačko promicanje Grada Novalje, zbog objave niza članaka i knjiga u vezi Novalje. Nagrada mu je, povodom Dana Grada, uručena u ponedjeljak, 12. lipnja u Kulturnom centru Gvozdenica.
Član Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri dr. sc. fra Stanko Josip Škunca rođen je 1937. u Novalji. Za prezbitera je zaređen u Zadru 30. ožujka 1964., po rukama nadbiskupa Mate Garkovića. Mladu misu na staroslavenskom jeziku slavio je 12. travnja iste godine u rodnoj Novalji na otoku Pagu. Zaljubljenik i nadaren za učenje jezika, fra Stanko je svoje ljetne praznike koristio za tečajeve talijanskog, francuskog i njemačkog jezika.
Uključivši se u Neokatekumenski put, više od četrdeset godina služio je zajednicama toga crkvenog pokreta u više župa. Obranivši doktorsku disertaciju, posvetio se redovničkom životu i stavio na raspolaganje Provinciji. Osim što je pisao znanstvene radove i popularizirao znanstvene rezultate, dr. Škunca se skrbio i za arhivsko gradivo u matičnoj Provinciji sv. Jeronima.
Kako je rekao za HKR, nagradu je dobio zbog doprinosa poznavanju prošlosti Novalje, odnosno nekoliko knjiga i radova koje je posvetio toj temi: “Bavio sam se, i bavim, poviješću Crkve, poviješću franjevačkog Reda, naših krajeva i crkvenih svetaca. Pisao sam i knjige o svecima, istarskim i zadarskim.”
Dok sam bio na župama, uvijek su mi na prvom mjestu bile svećeničke obaveze. A svo preostalo vrijeme koristio sam za proučavanje povijesti i svaki put bih uzeo novu temu koja me tada zanimala, a onda bih je produbljivao s različitih gledišta.
Predstavljanje knjige “Zadarski sveci” / Foto: Ines Grbić
Ističući zašto je važno proučavati povijest, s obzirom da bi netko mogao reći da je to samo neka starina zapisana prije 300, 400 ili 500 godina, fra Stanko je naglasio što se može naučiti iz povijesti, posebno crkvene: “Stara je izreka da je povijest učiteljica života i ja se čudim ljudima koji se uopće ne zanimaju za prošlost. Tà prošlost je uvijek nešto što nas rasvjetljuje za današnje vrijeme.”
Na posljednje pitanje o tome primjenjujemo li u 21. stoljeću to što smo iz prošlosti naučili i što bismo mogli bolje, u crkvenom i u društvenom smislu, fra Stanko je zaključio: “Pitanje je dosta teško, ali temelj za naš kršćanski život mora nam biti Evanđelje i Sveto pismo. To ostaje vječna podloga za naš kršćanski život, kao i poziv da se ne prilagođavamo mentalitetu ovoga svijeta. A vidim da i danas ima crkvenih ljudi koji dosta koketiraju s modernim svijetom.”