Provedbom ove Odluke Vlade RH osigurat će se kontinuitet energetske obnove zgrada u 2021. godini do izrade novog Programa koji će pokriti razdoblje do 2030. godine. Osigurana su sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 400 milijuna kuna tijekom ove i 2022. godine i to:

• 300 milijuna kuna za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu, na cijelom teritoriju Republike Hrvatske
• 100 milijuna kuna za energetsku obnovu obiteljskih kuća oštećenih u potresu, nakon provedbe konstrukcijske obnove i/ili nakon  popravaka nekonstrukcijskih elemenata, odnosno usporedno s istim.

Javni poziv za građane raspisati će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u III. kvartalu ove godine stoga preporuka zainteresiranima da prate mrežne stranice Fonda i Ministarstva radi daljnjeg informiranja.

Energetska obnova obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu sufinancirat će se stopom od 60 posto prihvatljivih troškova sukladno Programu dok će se energetska obnova obiteljskih kuća oštećenih u potresu sufinancirati sa stopom od 80 posto prihvatljivih troškova, s ciljem osiguravanja jednakih uvjeta sufinanciranja konstruktivne i energetske obnove, te poticanja građana, vlasnika obiteljskih kuća, na sveobuhvatnu obnovu.

Podsjećamo, Vlada je 2014. godine donijela Program energetske obnove obiteljskih kuća, kojeg je pripremilo tadašnje Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a kojeg provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Cilj Programa je povećanje energetske učinkovitosti postojećih kuća, smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 u atmosferu te smanjenje mjesečnih troškova za energente, uz ukupno poboljšanje kvalitete života.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošle je godine objavio dva javna poziva: za građane (su)vlasnike postojećih obiteljskih kuća, s iznosom za sufinanciranje u iznosu od 171 milijun kuna te za građane u opasnosti od energetskog siromaštva, s iznosom za financiranje u iznosu od 32 milijuna kuna.

Također se iznosom do 60 posto bespovratnih sredstava, građanima sufinanciralo povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora: energetska obnova vanjskog zida, stropa, poda, krova (sva potrebna oprema i radovi vezani uz povećanje toplinske zaštite, uključujući npr. hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i dr. – detalji se propisuju u javnom pozivu); zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom te cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sustava za korištenje OIE (sustavi s sunčanim toplinskim pretvaračima, sustavi na drvnu sječku/pelete, dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda i fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju).

Građanima koji su u opasnosti od energetskog siromaštva, predviđene mjere energetske obnove i trošak energetskih certifikatora, bili su financirani u potpunosti od strane Fonda.