Danas, na svetkovinu Svih Svetih navršava se 100 godina otkako je na glasu svetosti umro sluga Božji Josip Lang, pomoćni zagrebački biskup (1857.-1924.), a postupak za njegovo proglašenje blaženim je u tijeku.
Sluga Božji biskup Josip Lang još je za života na zagrebačkom Kaptolu bio poznat pod nazivom „prijatelj siromaha“.
“Nema mu u kršćanskoj kreposti ravna među nama. On nam je bio tako dobar, tako blag, tako ljubazan, tako milosrdan, tako ponizan, tako mudar, tako učen a tako čedan, tako čist u srcu, tako strpljiv, tako tvrd i dosljedan u kršćanskoj kreposti, tako uvijek sav odan našoj svetoj Katoličkoj Crkvi, tako uvijek pun žarke ljubavi prema našoj miloj Hrvatskoj, tako uvijek budan stražar na straži vječnih Istina Božjih. On nam je bio čovjek tako svet“, istaknuo je mons. dr. Ivan Šarić u sprovodnom govoru 6. studenoga 1924.
U govoru je istaknuo Langovu ljubav prema Euharistiji.
Divan i drag je bio taj Prosjak Isusov
„Bio je naš premili pokojnik i čovjek Euharistije. Prvi naš Adorator, Klanjalac pred Presvetim. Nikada neću zaboraviti, kako je jednom lijepom prilikom, kao kakav prosjak, išao od jednog do drugog biskupa i od jednog do drugog misnika, i molio nas lijepo, da se upišemo u Adoratore. Divan i drag je bio taj Prosjak Isusov. I on je bio naš najpobožniji misnik na oltaru Božjem. Nitko od nas nije tako pobožno i toplo izgovarao ‘Introibo ad altare Dei — Pristupit ću k oltaru Božjemu’.“
Već za života o Josipu Langu bio je raširen glas svetosti, a taj glas bio je osobito snažan nakon njegove smrti. Zbog toga je zagrebački nadbiskup dr. Alojzije Stepinac 1. studenoga 1943. pokrenuo kanonski postupak za proglašenje blaženim sluge Božjega Josipa Langa.
Taj postupak prošao je mukotrpan put zbog progona Katoličke Crkve nakon Drugoga svjetskoga rata. Naime, zatvarani su članovi crkvenoga sudišta, nedostupnima učinjeni pojedini svjedoci, a nepravedno je osuđen i u zatvor odveden nadbiskup Stepinac kao auktor postupka.
O Sluzi Božjem
Sluga Božji Josip Lang rodio se u nedjeljum 25. siječnja 1857.m u Lepšiću od roditelja Karla Langa, koji se doselio iz Pečuha u Mađarskoj, i Marije r. Cof. Istoga je dana kršten u župnoj crkvi sv. Maksimilijana u Posavskim Bregima.
Naš najpobožniji misnik na oltaru Božjem
Josip je od najmlađih dana usvojio pobožnost prema Majci Božjoj, osobito u svetištu Majke Božje u Volavju. Prva tri razreda osnovne škole pohađao je u Jastrebarskom, a 1868. školovanje je nastavio u Zagrebu. Godine 1870. ušao je u Nadbiskupski orfanotrofij, a 1874. u Bogoslovno sjemenište. Na prijedlog Sluge Božjega Josipa Stadlera zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Mihalović poslao je bogoslova Langa na studij teologije u Rim.
Uzor pobožnosti
Kao pitomac Papinskog zavoda Germanicum – Hungaricum Josip je pohađao Papinsko sveučilište Gregorijana gdje je 17. srpnja 1880. postigao doktorat iz filozofije. U to vrijeme bio je kolegama uzor u pobožnosti i uljudnosti. Zbog pogoršanoga zdravlja vratio se 2. kolovoza 1883. u Zagreb. Nakon oporavka bio je zaređen za svećenika 16. rujna 1883.
Prvu Misu slavio je u kapeli Nadbiskupskog dvora 24. rujna 1883.
Odmah nakon ređenja Josip je imenovan duhovnim pomoćnikom u župi Zlatar, a u listopadu 1884. imenovan je duhovnikom u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu. Ujesen 1885. imenovan je profesorom pedagogije na Ženskoj učiteljskoj školi i Višoj djevojačkoj školi u Zagrebu.
Stručnjak za odgoj
Godine 1900. nadbiskup dr. Juraj Posilović imenovao je dr. Josipa Langa duhovnikom Bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, a 1908. rektorom istoga sjemeništa. Dana 28. ožujka 1908. dr. Josip Lang imenovan je kanonikom Prvostolnoga kaptola u Zagrebu. Uz rektorsku, Josip je vršio različite službe: bio je savjetnik Nadbiskupskog duhovnog stola i ženidbenog suda, cenzor knjiga, predsjednik Vijeća za reviziju katekizama, crkveni zastupnik za srednje škole pri Realnoj gimnaziji u Zagrebu, arhiđakon varaždinski i dr. Bio je priznati stručnjak za sve što se odnosilo na pitanje odgoja u školama.
Pomoćni biskup zagrebački
Papa Benedikt XV., na prijedlog nadbiskupa zagrebačkoga dr. Antuna Bauera i uz suglasnost Franje Josipa I., vladara Austro-Ugarske Monarhije, imenovao je 26. veljače 1915. dr. Josipa Langa naslovnim biskupom Alabande i pomoćnim biskupom zagrebačkim. Za biskupa je zaređen u katedrali u Zagrebu, zajedno s dr. Dominikom Premušem, 18. travnja 1915.
Mons. Josip Lang odlikovao se pisanjem izvrsnih članaka koje je objavljivao u prestižnim časopisima: Hrvatski učitelj, Kršćanska škola, Sacerdos Christi, Katolički list i dr. Napisao je i više knjiga: Život i rad Matije Stepinca, Religija u srednjim škola, Slava Presvetoj Krvi Isusovoj i dr.
Dr. Josip Lang bio je utemeljitelj i predsjednik Hrvatskog katoličkog narodnog saveza, a od 1910. do smrti bio je predsjednik Apostolata sv. Ćirila i Metoda za promicanje jedinstva kršćana Istoka i Katoličke Crkve. Iskustvo rada u Hrvatskom katoličkom pokretu i suživot s ispaćenim narodom podupirali su ga u protivljenju da Hrvati godine 1918. uđu u velikosrpsku državnu tvorevinu Kraljevstvo SHS.
Dr. Josip Lang umro je u Zagrebu 1. studenoga 1924. i pokopan je u kanoničku grobnicu na Mirogoju. No, zbog snažnog glasa svetosti i velikog broja molitelja na njegovu grobu već nakon godinu dana 1. studenoga 1925. njegovi su zemni ostatci uz veličanstvenu povorku iz grobnice na Mirogoju preneseni u kriptu župne crkve sv. Marije na Dolcu u Zagrebu gdje i danas počivaju.