Pronađena poruka Hermanna Bolléa iz 1898. godine, skrivena u južnom zvoniku zagrebačke katedrale, otkriva duboku duhovnu te domoljubnu misao čovjeka koji je Hrvatskoj posvetio svoj život i talent. Iako rođen u Kölnu, Bollé je Hrvatsku odabrao kao svoju novu domovinu, a njegova zapisana molitva za „složen, slavan i slobodan narod“ svjedoči o iskrenoj ljubavi prema zemlji koja ga je prihvatila kao „svojega“.
Hermann Bollé je rođen u Kölnu, gdje je nakon završene graditeljske obrtne škole i prakse u građevnoj firmi svoga oca stupio u atelje arhitekta H. Wiethasea, autora velikih neogotičkih objekata u Kölnu. Ondje je izrađivao nacrte crkava i crkvene opreme.
Izložba „Sve za vjeru i domovinu: Herman Bolle u Zagrebu (1876.-1926.)“ / Foto: Luka Antunac/PIXSELL
Godine 1872. dolazi u Beč, gdje radi kod glasovita arhitekta F. von Schmidta i u čijem ateljeu izrađuje nacrte za namještaj i dekoracije crkava te vodi gradnju palače Narodne banke. Nakon studija u Beču, a zatim povratka u Njemačku, odlazi u Italiju, gdje je upoznao biskupa Josipa Jurja Strossmayera i Isu Kršnjavoga, što je presudno djelovalo na njegov daljnji životni put.
H. Bollé je odlučio za svoju novu domovinu izabrati Hrvatsku!
Godine 1876. odlazi u Đakovo, gdje nakon smrti K. Roesnera preuzima gradnju katedrale. Iste godine nadzire restauraciju crkve sv. Marka u Zagrebu prema nacrtima F. Schmidta, koji mu potom povjerava i gradnju zgrade JAZU-a te obnovu zagrebačke katedrale. Tada se trajno nastanjuje u Zagrebu i započinje bogatu arhitektonsku, kulturnu i pedagošku djelatnost.
Herman Bollé uz vrh tornja katedrale nakon njegova podizanja, jesen 1898. // Izvor: Nadbiskupija zagrebačka, Riznica zagrebačke katedrale
Bollé je u povijesnim stilovima izgradio i obnovio brojne objekte – hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici, zagrebačku katedralu, nadbiskupski dvor i više kaptolskih kurija.
Kratak prikaz života i djelovanja ovog arhitekta u Hrvatskoj može se zaokružiti jednim naoko beznačajnim nalazom, ali koji baca veliko svjetlo na svijetli lik tog arhitekta, koji je, kao stranac, darovavši Hrvatskoj sve svoje umne i fizičke sposobnosti, napisao nešto i o Hrvatskoj i o Hrvatima.
Izložba „Sve za vjeru i domovinu: Herman Bolle u Zagrebu (1876.-1926.)“ / Foto: Vesna Bihar/HKM
Može se smatrati pravim proročanskim pothvatom, koji svjedoči o Bolléovoj velikoj ljubavi prema hrvatskom narodu, koji ga je prihvatio kao „svojega“, a on se tomu narodu odužio jednim kratkim, dojmovitim i sadržajnim tekstom, piše u godišnjaku „Crkvena kulturna dobra“.
Naime, u siječnju 2014. godine, na 102. metru južnog zvonika zagrebačke katedrale, iza natpisa „A. D. 1898.“, pronađena je pisana poruka Bolléa:
„A dao dobri Bog, kada iza viekovah opet najavu dodje sadanja spomenica … da se tada nadju svi Hrvati kao dobri katolici, te slavan, složan i slobodan narod.“
Dvije ispisane pergamene smjestio je u malu staklenu kapsulu, ali je tekst oštetila vlaga.
Hermann Bolle
Inače, u povodu 180. obljetnice rođenja, u tijeku je izložba „Sve za vjeru i domovinu: Herman Bolle u Zagrebu (1876.–1926.)“ na Trgu bana Josipa Jelačića. Postav je dostupan od 13. do 19. listopada 2025., svakoga dana 24 sata dnevno.
Izložbu je realizirao Državni arhiv u Zagrebu na temelju arhivskoga gradiva iz svog bogatoga fundusa u sklopu kojega će biti prikazani izlošci vezani uz stvarateljski arhitektonski rad Hermanna Bolléa u Zagrebu tijekom njegova pedesetogodišnjega djelovanja na širem zagrebačkom području.
Izložba „Sve za vjeru i domovinu: Herman Bolle u Zagrebu (1876.-1926.)“ / Foto: Vesna Bihar/HKM