U emisiji ‘Argumenti’ u četvrtak, 21. ožujka, tema je bila mirovinski i sindikalna referendumska inicijativa, a druga dva sugovornika: Ivo Bulaja, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, i dr. Andrej Grubišić, ekonomski analitičar.

HKR-ovi ‘Argumenti’ (urednik: Ivan Tašev)

Gotovo svaka vlada prije ulaska u parlament govori o reformama, a kad dođe na vlast u pravilu provodi ili reformu radnog zakonodavstva ili reformu mirovinskog sustava, to je već postala ustaljena praksa, naglasio je Novosel.

„Nakon reforme mirovinskog sustava 2014. – kada je Europska komisija dala pozitivnu ocjenu takvoj reformi – mi nismo vidjeli, jednostavno, razloga zašto sada ova vlada ponovno ulazi u reformu mirovinskog sustava. Zašto nešto ubrzava, a da prethodno nije prikazala nikakve ekonomske, nikakve opravdane razloge, podloge, zakonske podloge, procjene učinaka propisa mogućih takvih promjena zakona? Što to može pozitivnije donijeti u mirovinski sustav – ali ja bih prije svega rekao – za sigurnost sadašnjih umirovljenika i budućih umirovljenika?”

Tada 2014. je bilo određeno da će se 2038. ići u mirovinu s 67 godina. Sindikati su pristali jer je u tom zakonu staž bio vrednovan. S 41. godinom rada u 60. godini života moglo se ići u mirovinu bez penalizacije. No, stimulirao se ostanak u svijetu rada pa se pitaju zašto je ova vlada to ukinula, ubrzala odlazak u mirovinu s 67 godina i povećala penalizaciju za prijevremenu mirovinu, a u takvu mirovinu se na odlazi dragovoljno, upozorio je Novosel. Odgovorio mu je Bulaja: Cilj je dobronamjeran, jer za razliku od starog zakona, svrha mu je održivost mirovinskog sustava.

„Poruka je sada: duži rad i veće mirovine. Osnovne stvari koje su riješene ovom mirovinskom reformom, zbog čega smo i ušli u nju, je održivost mirovinskog sustava u smislu financiranja, adekvatnost mirovina i zaštita, u dugoročnom smislu, mirovinskog sustava.”

dr. Andrej Grubišić

Prijedlozi sindikata bi, stoga, narušili temelje novog zakona, rekao je također, dok je Grubišić iznio stav da je ovaj sustav vrlo dobar u generiranju socijale i neće ga ovakva referendumska pitanja promijeniti. Predložio je:

„Ako bih htio imati veću mirovinu, meni se mora dopustiti da počnem raditi nešto na drugačiji način, a ne čekati da ću na isti način na koji smo i došli u ove probleme riješiti ove goruće probleme. Dakle, rješenje na dugi rok nije pitanje odlaska sa 67, 65 ili 60 godina nego je pitanje prepuštanja individualnoj odgovornosti i inicijativi pojedinca ili interesnih grupa da sami vode računa što će imati u svojoj mirovini.”

Mi svake godine odvojimo 20-tak milijardi kuna za 1. mirovinski stup. Država kanalizira još toliko jer ne prikupi dovoljno sredstava, a već sada radnik zna da će biti siromašni umirovljenik za 20 godina s postojećim sustavom.

Grubišić predlaže; neka se omogući radniku apsolutno diskrecijsko pravo gdje će investirati taj svoj novac, a rupa koja će se otvoriti u proračunu, jer neće biti priljeva, mora se pokriti racionalizacijom preglomazne državne potrošnje.