Hrvatska se uključuje u mrežu poznatih hodočasničkih Camino puteva – odnosno Put sv. Jakova. Nakon što je prije dvije godine označen put kroz Krk, ove godine Bratovština sv. Jakova apostola iz Samobora kreće u sedmogodišnji projekt označavanja drugih trasa po Lijepoj Našoj koji će sveukupno biti dugi oko 2 tisuće kilometara.

Član Bratovštine, Radovan Librić, je za Hrvatsku katoličku mrežu poručio kako je u planu označavanje dviju dionica i spojne rute. Za Sjevernu dionicu se razmatra opcija polaska iz Osijeka ili Vukovara pa kroz Varaždin do Marije Bistrice, a Južna bi prolazila kroz Dubrovnik, Sinj, Split, Rijeku i Trst. Spojne dionice bi bile kod Marije Bistrice, Zagreba i Rijeke. Ove godine je pak planirano označiti put kroz Podravinu – od Ferdinandovca do Ludbrega te kroz Imotsku krajinu. Kasnije se ti putevi spajaju na druge trase diljem Europe – te na koncu vode hodočasnike do Santiago de Compostele u Španjolskoj.

Svaka trasa bit će označena tradicionalnim žutim strjelicama, keramičkim oznakama i naljepnicama

Kako poručuje Librić, označavanje trasa je višednevan proces. Potrebno je odobrenje turističkih zajednica, a želi se označiti i svetišta, crkve posvećene sv. Jakovu te druge destinacije poput nacionalnih parkova kako bi se hodočasnicima približila hrvatska povijest, baština i kršćanske korijene. Svaka trasa bit će označena tradicionalnim žutim strelicama, keramičkim oznakama i naljepnicama, a rute imaju svoje zasebne žigove koje bilježe u “putovnice”. Na kraju puta, hodočasnici dobivaju i potvrdu da su prošli kroz određenu dionicu.

„Očekuje se i puno stranaca, jer godišnje preko 500 tisuća ljudi u Europi putuju sa svojim ruksacima po Camino putevima. Tako da vjerujemo kada označimo puteve kroz Hrvatsku kako će dolaziti i ljudi koji nisu naši državljani”, ističe Librić.

Put su već posjetili  Talijani, Poljaci i Slovenci

O bogatstvu Camino puteva svjedoče i oni koji su prošli kroz Camino Krk. Naime, kako svjedoči Librić, označavanjem dionice po Krku u projekt su se uključili razni domaći OPG-ovi, vinari i drugi koji žele prolaznike upoznati s njihovim bogatstvima. Put su već posjetili Talijani, Poljaci i Slovenci – „Priča je tek na početku”, zaključuje Librić.

Camino de Santiago ili Put sv. Jakova predstavlja hodočasničku rutu dugu oko 800 kilometara, a koju godišnje propješači više od 320.000 hodočasnika. Vijeće Europe, 1987., dodijelilo joj je titulu Glavne ulice Europe, da bi UNESCO, 1993. godine, španjolski i francuski dio puta za Santiago de Compostelu unio na popis svjetske kulturne baštine. Mreža puteva sv. Jakova koji vode u jedan od vodećih svjetskih hodočasničkih centara prostire se diljem Europe. U Hrvatskoj, još od 1203., bratovštine sv. Jakova organizirano pomažu hodočasnicima na njihovom pješačkom pothvatu. Današnja Bratovština Sv. Jakova, sa sjedištem u Samoboru, naslijedila je tu vrijednu tradiciju, a članica je i istoimene Nadbratovštine iz Santiago de Compostela, središnje asocijacije koja okuplja udruge i bratovštine iz cijelog svijeta koje nose Jakovljevo ime.